Bajram Šerif Mubarek Olsun: Bajramska hutba muftije dr. Osmana Kozlića u Ferhat-pašinoj džamiji

Prvi dan Ramazanskog bajrama počinje jutarnjom molitvom pod nazivom Bajram namaz. Bajram namaz počinje 45 minuta nakon izlaska sunca.

Tokom ovog praznika organizuju se svečanosti i posjete, a vjernici razmjenjuju poklone.

Ramazanski bajram uvijek pada 1. ševala (10. mjesec muslimanskog kalendara) i traje tri dana, a vjernici ga smatraju “praznikom položenog ispita”.

Čestitke

Predsjednik Srpske Milorad Dodik i premijerka Željka Cvijanović čestitali su Bajram poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću, muftiji banjalučkom Osmanu Kozliću i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Srpskoj i BiH.

Bajram je čestitao i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Hutbu muftije Kozlića prenosimo u cijelosti

Elhamdu lillahi rabbil alemine. Ves-salatu ves-selamu a džemiil-enbijai vel-murselin. Neka je hvala Uzvišenom Allahu i neka je Njegov mir i blagoslov na sve Njegove vjerovjesnike i poslanike, od Adema do Muhammeda, a.s.

Prošao je još jedan blagoslovljeni mjesec ramazan. Mjesec posta, intenzivnog ibadeta, skrušenosti i darežljivosti. Oni koji su ovaj mjesec ispostili iskreno vjerujući u Allaha, Milostivog Gospodara, pritom sviđajući račune sami sa sobom, razmišljajući o vlastitim grijesima i propustima i tražeći Boziju milost i oprost, oni se mogu nadati Njegovom zadovoljstvu. Ta blagodat mjeseca ramazana, ta iskrena pobožnost i radost trebali bi se vidjeti i osjetititi na njihovim licima, u njihovim riječima i postupcima u narednim mjesecima.

Muslimanski autoriteti kazuju da je u mjesecu ramazanu, nakon četvrte noći Bog Dragi objavio Suhufe ili Listine Ibrahimu, da je nakon šeste noći mjeseca ramazana Musau objavljen Tevrat ili Tora kako Jevreji kažu, da je nakon trinaeste noći istog mjeseca objavljen Indžil Isau, ili Jevanđelje, kako hrišćani kažu Isusu, te da je nakon dvadeset i četvrte noći mjeseca ramazana Muhamedu objavljen Kur’an, neka je na sve njih Božija milost i spas.

Drugim riječima, njegova veličina i značaj ogledaju se upravo u tome što je Milostivi Gospodar svjetova u ovom mjesecu spustio svoju Riječ ili Objava na nama najbliže nebo, a zatim je postupno objavljivao ljudima preko svojih vjerovjesnika i poslanika. Muslimani slave ovaj odabrani mjesec ponajviše zbog toga. Zato se i uči i čita njegova Knjiga, Kur’an na mukabelam u džamijama i u kućama, e da bi se zadobila i zaslužila milost Božija, Njegov oprost i spas od džehenema. Upravo je mjesec ramazan prava prilika svakom muslimanu da shvati da je islam mirenje čovjeka i Uzvišenog Allaha ili traženje Mira ili selama, što je najljepše od njegovih 99 lijepih imena.Onaj koji uozbilji svoj odnos prema Bogu, čije je najuzvišenije ime Mir sa velikim slovom M, on postaje miritelj ili muslim odnosno musliman.

Dakle, musliman je miritelj, a ne svadljivac, zavidnik ili mrzitelj. Zato je glavna poruka mjeseca ramazana upravo okretanje čovjeka miritelja Božijoj riječi u nastojanju da se uspostavi izravna komunikacija između njega i Njegovog Gospodara ili Mira. Kad čovjek pronađe taj svoj mir, taj duhovni naputak, tek tada ima pravo sebe zvati muslimanom ili vjernikom. Mjesec ramazan kojeg su Arapi tako imenovali zbog vreline, žege ili pripeke, kažu muslimanski autoriteti, nazvan je tako zato što post sažiže ili izgara utrobu postača od siline gladi i žeđi ili zato što njegov post izgara i poništava njegove grijehe. Nadamo se iskreno da je post poništio neke od naših grijeha koje počnismo u toku godine.

Draga braćo!

Promatrajući našu realnost u kontekstu ove današnje bajramske poruke možemo primjetiti, bar kada su muslimani u pitanju (mada bi se slično moglo kazati i za hrišćane, kršćane, odnosno Jevreje), da postoji golemi jaz između njihovog javnog deklarisanja i realnog življenja vjere. Njihova Knjiga se više uči nego što se čita, razumijeva i implementira u njihovom životu. Ako Tora znači učenje, ako Jevanđelje između ostalog znači radosna vijest, ako Biblija znači Knjige, onda treba znati da je Kur’an u svom primarnom značenju Knjiga koja se čita ili koju treba čitati isto kao što svaku svetu knjigu treba čitati i izučavati, a ne samo liturgijski i pobožno i melodicno učiti i slušati.

Naravno da je i samo učenje ili slušanje Kur’ana ibadet ili pobožnost, ali treba imati na umu da ova Božija Knjiga u prijevodu na naš jezik ili naše jezike primarno znači Knjiga koja se čita. A sve što se čita treba čitati sa razumijevanjem, e da bismo bili oni koji slušaju čitanje ili čitajući je slijede ono najbolje u njoj. Ova Knjiga nas svojim imenom poziva na čitanje, pronicanje u njene mudrosti i slijeđenje onih njenih naputaka koje Kur’an naziva ajetima jasnim, jasnim uputama, univerzalnim Božanskim porukama. Kur’an nam kazuje: Allah vam naređuje da pravedni budete, da dobročinstvo činite, da bližnjega svoga pomažete, a zabranjuje vam nemoral i razvrat, a i loša djela. Isto tako nam Kur’an poručuje: Drži se praštanja, promiči ono što svi kao dobro priznaju i kloni se neznalica.

Posebno je zanimljiv ovaj kur’anski ajet iz sure Earaf, Bedemi ili Uzvišenja. U komentarima ovog ajeta, preciznije, predajama koje se bilježe od Poslanika Muhammeda,a.s, stoji da je Poslanik, neka je na njega mir Božiji, upitao meleka Džibrila: Šta je ovo ili šta ovo, zapravo, znači. Melek Džibril je kazao: Allah ti doista naređuje da oprostiš onome ko ti je nepravdu učinio, da daješ onome ko tebi ne daje i da održavaš veze (rodbinske, komšijske, prijateljske) sa onim koji iste prema tebi ne održava.

U dvadeset i sedmoj noći ramazanskoj mi smo se prisjetili dove ili molitve kojom nas je Poslanik podučio kako u toj noći moliti Uzvišenog Gospodara: Gospodaru moj, Ti si onaj koji puno prašta, Ti voliš praštanje, oprosti mi (grijehe moje). Ako smo smogli snage da u ovom mjesecu podignemo ruke i otvorenih dlanova prema nebu zamolimo Gospodara da nam oprosti propuste naše, da li smo u isto vrijeme osjetili potrebu da tražimo oprosta od onog bližnjeg svog koga smo zapostavili, pa samim tim prema njemu nepravedni bili. Možda od supruge svoje, roditelja ili djeteta, jer Pečatni Poslanik islama upravo nas uči da kad želimo biti dobroćudni, kad želimo materijalno pomoći, da krenemo od bližnjeg svog.

I svete knjige koje smo spominjali promiču univerzalnu Božansku poruku: Ljubi bližnjeg svog. U komentarima stoji da je Novi Zavjet kompletniji od Starog Zavjeta, jer su, kako se tamo navodi, Jevreji za bližnjeg svoga smatrali isključivo svoga sunarodnjaka, dok Bog u Novom Zavjetu od hrišćana zahtijeva da ljube ili vole svakog čovjeka više nego samog sebe.

Poslanik islama nam slično poručuje: Ne, niko od vas nije vjernik sve dok ne bude volio ili želio svome bratu ono što voli ili želi samom sebi. Ovaj tekst ima općenito značenje jer se ne navodi koje je vjere brat. U drugim hadiskim zbirkama prenose se slične verzije ove veličanstvene izreke: Ne, niko od vas nije vjernik sve dok ne bude volio ili želio svome komšiji ono sto voli ili želi samom sebi. U trećoj vjerodostojnoj verziji umjesto komšiji stoji čovjeku, bilo kojem čovjeku ili krunskom Božijem stvorenju, kako voli kazati naš Profesor Rešid Hafizović.

Možda je danas, na dan Ramazanskog bajrama, pravi trenutak da se zapitamo u našem ramazanskom preispitivanju, gdje smo mi u odnosu na ove univerzalne božanske poruke: ljubavi prema Bogu i traženju mira u duši i mirenju s Njim, ljubavi prema čovjeku i mirenju sa božjim stvorenjima i životnom sredinom, praštanju i promicanju onoga sto svi kao dobro priznaju? Da li smo mi muslimani, kršćani i hrišćani dostojni imena kojeg nosimo, vjere koju promičemo? Ako pogledamo naše pojedinačno stanje, ako svako zaviri u sebe, uvidjeće da smo na individualnom planu, kao jedinke ili pojedinci, daleko od suštinske Božije poruke.

Ne treba napominjati stanja naših kolektiviteta, našu kolektivnu svijest. Tu je stanje puno gore. Ako neko misli da će u ovoj zemlji koju svi kao volimo, ali na svoj način, ako misli da će u njoj biti blagostanje i napredak i prosperitet, na način da dobro želimo samo za sebe ili za jedan narod, a drugome ili drugima kako bude, grdno se varamo. Ako još i od Boga za to tražimo pomoći, kao ekskluzivitet, grdno ćemo se prevariti. Ako mi mislimo da možemo biti mi i oni, naši i njihovi, Boga ne možemo svojatali i smatrati našim. Bog je Gospodar pravedni i on nam u takvim nečasnim rabotama neće pomoći.

Poštovana braćo, dragi vjernici.

Post je propisan vama, muslimanima kao što je propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni, svjesni Boga, da biste se čuvali i bili sačuvani, kazuje nam Kur’an. Post nas podstiče na milostinju, sadakatul- fitr, vitre i zekat, čišćenje našeg imetka od harama. Čuvajte post, jer post nas uči da znamo gdje su granice zadovoljstva, da ne pretjerujemo u jelu, piću i ostalim ovosvjetskim užicima. Da mislimo o siromašnim, starijim i iznemoglim, o onima kojima je potrebna naša pomoć.

Dragi vjernici! Ramazan nas uči da budemo čestiti, dobroćudni, milostivi i darežljivi i poslije mjeseca ramazana, da posjećujemo džamije i čuvamo namaz u džematu.

Ne zaboravite da radost Bajrama podijelite sa vašim bližnjima, rodbinom, prijateljima i komšijama. Počastite svoje komšije baklavom, a djecu bajram bankom. Ne zaboravite da je drugi dan Bajrama posvećen šehidima, obiđite naša mezarja, posjetite svoje najmilije i proučite im Fatihu. Molimo Uzvišenog Allaha, milostivog Gospodara da primi naš post, naše ibadete, iftare i sehure, naše dove, da nam oprosti grijehe naše, da primi našu milostinju, naše vitre i zekat i da nam pomogne da budemo iskreni vjernici, bolji ljudi, čestiti i korisni svojoj zajednici. Svim muslimanima na području Muftijstva banjalučkog želim sretne i berićetne bajramske blagdane: Bajram Šerif Mubarek Olsun.