Magazin

Na današnji dan / 19. juli

Događaji na današnji dan

711. – Omejadske snage predvođene Tarikom ibn Zijadom su pobijedili u bici kod Gvadalete Vizigote predvođene kraljem Roderikom.

1545. – Brod „Meri Rouz“, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.

Loading...

1553. – Meri Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Krvava Meri i Katolkinja Meri. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje posljednje uporište u Francuskoj.

1566. – Kod Osijeka Turci dovršili Sulejmanov most.

1864. – Pobjedom u Trećoj bici za Nanking kineska dinastija Ćing je ugušila Tajpinški ustanak.

1870. – Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posljedice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpjela je težak poraz u bici kod Sedana, car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.

1877. – Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobijedio je engleski teniser Spenser Gor.

1883. – Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pjesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina poslije njegove smrti, prenijeti iz Beča.

1900. – Otvorena je pariška podzemna željeznica (metro).

1918. – Britanci izveli prvi napad s nosača aviona.

1936. – Otpočela je socijalna revolucija u Španiji, koju je u djelo sprovodila anarho-sindikalistička Nacionalna Konfederacija Rada – CNT.

1937. – U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata (“krvava litija”) koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.

1941. – Britanski premijer Vinston Čerčil počeo je kampanju pod nazivom „V za pobedu“ (V for Victory) u Drugom svjetskom ratu.

1943. – U namjeri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svjetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.

1947. – Aung San, borac za slobodu Burme, ubijen je par mjeseci prije osamostaljenja zemlje.

1956. – Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkoj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

1974. – Španski diktator Fransisko Franko zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.

1980. – U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.

1985. – Uslijed bujice blata izazvane rušenjem nasipa u dolini Stava u Italiji poginulo je 268 osoba.

1989. – Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojčeha Jaruzelskog za predsjednika Poljske.

1992. – Pokrenut prvi internet backgammon server u realnom vremenu, FIBS.

1994. – Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom mjeseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je pooštravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.

1996. – Na zahtjev međunarodnih predstavnika u posljeratnoj Bosni predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je ostavku na sve javne funkcije.

1996. – U Atlanti nezavisna BiH po prvi put učestvuje u Olimpijskim igrama.

1997. – Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj.

2000. – Rusija je predstavila svjetskom tržištu novo protutenkovsko oružje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.

2001. – Britanski političar i pisac Džefri Arčer osuđen je na četiri godine zatvora za krivokletstvo i zloupotrebu pravde.

2002. – Masovne protuameričke demonstraciju Iranu u kojima je sudjelovalo nekoliko stotina hiljada ljudi.

2005. – Libanon dobio prvu vladu nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, poslije 25 godina.

Rođeni na današnji dan

1700. – Rođen Ivan Ranger, najveći slikar hrvatskih pavlina.

1759. – Rođen Serafim Sarovski, ruski svetac.

1814. – Rođen Samjuel Kolt (engl. Samuel Colt), američki pronalazač, poznat po istoimenom revolveru.

1819. – Rođen Gottfried Keller, švicarski književnik.

1834. – Rođen Edgar Dega, francuski slikar, grafičar i vajar.

1855. – Rođen vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik ratova od 1876. do 1878 i 1885, a u Prvom svjetskom ratu komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobjedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije djelo „Strategija“.

1863. – Rođen Hermann Bahr, njemački književnik i dramatičar.

1876. – Rođen Ignac Zajpel, austrijski političar i sveštenik.

1890. – Rođen grčki kralj Đorđe II.

1893. – Rođen Vladimir Majakovski, ruski pisac, utemeljivač ruskog futurizma.

1896. – Rođen Arčibald Džozef Kronin, škotski književnik.

1898. – Rođen Herbert Markuze, njemački politički filozof i teoretičar društva, jedan od osnivača Frankfurtske škole.

1929. – Rođen Ilija Ladin, bosanskohercegovački pjesnik.

1946. – Rođen Ilie Năstase, rumunski tenisač.

1947. – Rođen Brajan Mej (engl. Brian May), gitarista grupe Queen.

1950. – Rođen Sima Avramović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

1952. – Rođen Krešimir Pavelić, hrvatski znanstvenik.

1954. – Rođena Verica Kalanović, srpska političarka, potpredsjednik Vlade Srbije.

1957. – Rođen Darko Janeš, hrvatski glumac.

1964. – Rođen Saša Lošić zvani Loša, pjevač i frontmen rok grupe Plavi orkestar.

1968. – Rođen Pavel Kuka, češki fudbalski reprezentativac.

1969. – Rođen Plovdivski mitropol Nikolaj.

1971. – Rođen Vitalij Kličko (ukr. Віталій Кличко), ukrajinski bokser i političar, bivši WBC i WBO prvak sveta u super-teškoj kategoriji i gradonačelnik Kijeva.

1976. – Rođen Benedikt Kamberbač (engl. Benedict Cumberbatch), britanski glumac.

1976. – Rođen Gonzalo de los Santos, urugvajski fudbaler.

1977. – Rođen Tomislav Jelinčić, hrvatski TV-voditelj i novinar.

1980. – Rođen Gzavje Malis, belgijski teniser.

1984. – Rođen Adam Morrison, američki košarkaš.

1985. – Rođen LaMarcus Aldridge, američki košarkaš.

1989. – Rođen Rune Velta, norveški skijaš-skakač.

Umrli na današnji dan

1374. – Umro Frančesko Petrarka (ital. Francesco Petrarca), italijanski pisac.

1427. – Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prijestolnicom, a 1421. je naslijedio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog, napisao je poslanicu „Slovo ljubve“. Njegova je zadužbina manastir Manasija.

1500. – Umro Miguel da Paz, asturijski princ.

1914. – Umro Janez Puh, slovenski izumitelj.

1918. – Umro Đura Stantić, sportista, svjetski prvak.

1936. – Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.

1945. – Umro Dragutin Gavrilović, najpoznatiji srpski major dok je u jugoslavenskoj vojsci napredovao do čina pukovnika.

1947. – Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasjedanja vlade.

1955. – Umrla Helen Crlenkovich, američka skakačica u vodu.

1957. – Umro Curzio Malaparte, italijanski književnik i publicist.

1965. – Umro je korejski državnik Singman Ri, prvi predsjednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.

1984. – Umro Marko Tajčević, srpski kompozitor, muzikolog i muzički kritičar.

1992. – U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

2010. – Umro Lorenzen Wright, američki košarkaš.

2014. – Umro Džejms Garner (engl. James Garner), američki glumac.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Prepodobni Sisoje Veliki

– Sveti mučenici Marin i Marta, sa sinovima Avdifaksom i Avakumom, sveštenikom Valentinom, Kirinom, Asterijem i mnogim drugim

– Obretenije moštiju svete Julijanije device

– Sveta mučenica Lukija

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!