Na današnji dan / 29. avgust
Događaji na današnji dan
1189. – Dubrovnik je sklopio ugovor sa bosanskim banom Kulinom kojim se Dubrovčanima daje sloboda trgovanja u Bosni bez ikakvih ograničenja i nameta. Ugovor je jedan od najstarijih sačuvanih dokumenata u regionu.
1521. – Turci su pod komandom sultana Sulejmana Veličanstvenog osvojili Beograd i proglasili ga za sedište Smederevskog sandžaka. Beograd je postao pogranična tvrđava iz koje je turska vojska napadala Ugarsku i Austriju.
1526. – Osmanlijski sultan Sulejman I. pobijedio je na Mohačkom polju češko-ugarskog kralja Ludwiga II., koji se prilikom povlačenja utopio u reci. Ugarska država se raspala na tri dela: jedan je potpao pod Turke, drugim je zavladao ugarski vladar Jovan Zapolja, a treći je došao pod vlast Habsburga, koji su nakon Zapoljine smrti 1540. preuzeli ugarski presto.
1541. – Trupe Otomanskog Imperija osvajaju Budim (današnja Budimpešta).
1615. – Grad Novi Vinodolski stradao je kada je posada grada Novoga išla u pomoć Uskocima za što su saznali Mleci te napali slabo čuvan grad. Toga su dana Mleci varvarski pobili starce, žene i djecu sve za slavu Venecije.
1756. – Napadom na Saksoniju, pruski kralj Fridrih II je otpočeo Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila koji se potom prenio na ratišta u Aziji i Sjevernoj Americi. Završen je 10.2.1763. mirom u Parizu.
1820. – U Portu u Portugalu je počela građanska revolucija koja je prisilila kralja Žoaoa VI da 1821. donese liberalni ustav, kojim su ukinuti inkvizicija i privilegije feudalaca.
1825. – Portugalija je priznala nezavisnost Brazila pod carem Pedrom I.
1842. – Završen je prvi Opijumski rat između Kine i Velike Britanije sporazumom o miru u Nankingu, prema kojem je Kina morala da otvori svoje luke za evropsku trgovinu pod eksteritorijalnom režimu, a Hong Kong da prepusti Britancima.
1873. – Završen šahovski turnir u Beču pobjedom Džozefa Henrija Blekburna.
1885. – Njemački inženjer Gotlib Dajmler patentirao je prvi motocikl.
1943. – U pobuni protiv njemačke okupacije Danska je u Drugom svjetskom ratu potopila svoju flotu od 30 ratnih brodova i nekoliko podmornica.
1944. – Na zahtjev izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije kralj Petar II Karađorđević posebnim ukazom oduzeo je komandu generalu Mihajloviću i pozvao vojsku da se stavi pod komandu Josipa Broza Tita. Kraljeva odluka objavljena je preko radija 12. septembra.
1944. – Započeo slovački narodni ustanak u kojem je 60.000 slovačkih trupa ustalo protiv nacista.
1945. – Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala počele su u Drugom svjetskom ratu iskrcavanje na tlo poraženog Japana.
1949. – SSSR je u tajnosti izveo prvu eksploziju atomske bombe. Vijest o tome objavile su 22. septembra SAD, Velika Britanija i Kanada.
1960. – Haza el Madžali, jordanski premijer poginuo je u eksploziji podmetnute bombe sa još 10 ljudi, za šta su optuženi teroristi iz Sirije.
1965. – Američki vasionski brod „Džemini V“, sa astronautima Gordonom Kuperom i Čarlsom Konradom spustili su se u Atlantik nakon rekordnih osam dana provedenih u žemljinoj orbiti.
1970. – Prvi let McDonnell Douglasovog DC-10, konkurenta Boeinga 747.
1978. – Predsjednik CK kineske Komunističke partije Hua Kuo-Feng posetio je Rumuniju, Jugoslaviju i Iran. To je označilo prekid izolacije Kine iz međunarodnih aktivnosti, koja je počela odlukom o „kulturnoj revoluciji“ u toj zemlji u avgustu 1966.
1991. – Sovjetski parlament je suspendovao Komunističku partiju i zamrzao njene bankovne račune, pod optužbom da je bila umiješana u pokušaj državnog udara (19-22. avgusta).
1995. – Pokrenuta je NATO-ova vojna operacija protiv Republike Srpske.
1995. – Pod snažnim međunarodnim pritiskom, rukovodstva SR Jugoslavije i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju jedinstvene delegacije koja će učestvovati u mirovnom procesu u Bosni, a predsjednik Srbije Slobodan Milošević ovlašćen je da pregovara u ime cijele delegacije.
1996. – Ruski avion „Tupoljev 154“, koji je prevozio rudare na udaljeno arktičko ostrvo, udario je u jedan planinski vrh u Norveškoj. U toj najtežoj avionskoj nesreći na norveškom tlu poginuli su svi putnici i članovi posade (141).
1997. – Ubistvo 300 ljudi u jednom alžirskom selu jedno je od najgorih krvoprolića koje su izvršili islamisti u toj zemlji.
1998. – U nesreći kubanskog aviona pri poletanju sa aerodroma u Kuitu (Ekvador) poginulo je 79 ljudi.
1999. – Stanovnici Istočnog Timora su, uprkos strahu od nasilja, izašli na istorijski referendum, na kojem se 99 odsto izjasnilo za odvajanje od Indonezije.
2001. – Vrhovni sud SAD osudio je trojicu direktora jedne elektronske firme iz okruga Marin (Kalifornija) za ilegalnu prodaju opreme Indiji, koju bi ona mogla upotrijebiti za pravljenje nuklearnog oružja.
2005. – Uragan Katrina pogodio je američku obalu Meksičkog zaliva i gotovo potpuno poplavio grad New Orleans u saveznoj državi Louisiani. Poginulo je više od 1,000 osoba a 500,000 moralo je napustiti svoje domove.
Rođeni na današnji dan
1434. – Rođen Janus Pannonius, hrvatski humanist, pjesnik i diplomat.
1619. – Rođen Žan Batist Kolber, francuski državnik. ministar finansija kralja Luja XIV od 1661. godine, koji je merkantilističkom politikom učinio Francusku evropskom privrednom silom.
1632. – Rođen John Locke, engleski filozof.
1755. – Rođen Jan Henryk Dąbrowski, poljski general.
1780. – Rođen Jean Auguste Dominique Ingres, francuski slikar.
1844. – Rođen Edward Carpenter, engleski pisac, socijalista i gej aktivista.
1871. – Rođen Alber Lebren, francuski državnik.
1906. – Rođen Ivan Krajačić, hrvatski političar.
1915. – Rođena Ingrid Bergman (engl. Ingrid Bergman), švedska filmska i pozorišna glumica.
1920. – Rođen Charlie Parker, američki jazz glazbenik.
1922. – Rođen Mate Relja, hrvatski režiser i scenarist.
1923. – Rođen Richard Attenborough, britanski filmski umjetnik.
1936. – Rođen John McCain, američki političar i senator.
1939. – Rođen Joel Schumacher, američki režiser, scenarist i filmski producent.
1942. – Rođen Sterling Morrison, američki gitarista.
1947. – Rođen Džejms Hant, engleski vozač formule 1.
1954. – Rođen Željko Ivanković, bosanski književnik i prevodilac.
1958. – Rođen Majkl Džozef Džekson (engl. Michael Joseph Jackson), američki pop pjevač.
1959. – Rođen Milivoj Bebić, hrvatski vaterpolist.
1960. – Rođen Predrag Vušović, hrvatski glumac.
1963. – Rođen Ivica Petanjak, hrvatski biskup.
1967. – Rođen Jiří Růžek, češki fotograf.
1969. – Rođena Lucero, meksička glumica, pjevačica i TV voditeljica.
1972. – Rođen Radek Bejbl, češki fudbaler.
1976. – Rođen Jon Dal Tomason, danski fudbaler.
1981. – Rođen Sergej Rutenka, bjeloruski rukometaš.
1982. – Rođen Dado Polumenta, crnogorski pjevač.
1989. – Rođen Branislav Trajković, srpski fudbaler.
Umrli na današnji dan
1300. – Umro Guido Cavalcanti, italijanski pjesnik ljupkog novog stila.
1523. – Umro Ulrich von Hutten, njemački humanist i pjesnik.
1904. – Umro Murat V, osmanlijski sultan.
1960. – Umro Haza el Madžali, jordanski premijer.
1967. – Umro Charles Darrow, izumitelj Monopoly-a.
1975. – Umro Emon de Valera, irski državnik.
1982. – Umrla Ingrid Bergman (engl. Ingrid Bergman), švedska filmska i pozorišna glumica.
1990. – Umrla Zlatka Radica, hrvatska operna pjevačica.
2004. – Umro Ivan Lacković Croata, hrvatski istaknuti likovni umjetnik.
2007. – Umro Chaswe Nsofwa, zambijski fudbaler.
2016. – Umro Džerom Silberman (engl. Jerome Silberman), poznat pod pseudonimom Džin Vajlder (engl. Gene Wilder), američki glumac i komičar, nominiran za nagradu Oscar.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti Jevstatije II, Arhiepiskop Srpski.
– Prepodobni Roman.
– Sveti Rafailo Banatski.
– Nerukotvorena ikona Gospoda Isusa Hrista.
– Sveti mučenik Diomid.
– Prepodobni Joakim Osogovski.
– Sveti mučenik Stamat.