Maska Anonimusa danas predstavlja jedan od najpoznatijih simbola bunta i otpora protiv sistema, kao i protiv nepravednih režima. Ali priča o njoj je zapravo priča o nepravdi koju su početkom 16. vijeka katolici u Velikoj Britaniji trpjeli od strane protestantske većine, kao i o borbi protiv nje.

Biti katolik bilo je opasno bar koliko i biti lopov ili razbojnik, a porodice koje nisu željele da promjene vjeru, često su bile proganjane, pa su u kućama imale skrivena skloništa u koja bi mogle da se sakriju ako naiđe racija. U takvom okruženju rastao je Gaj Foks, mladić iz Jorkšira koji je u 16. godini riješio da postane katolik. Kasnije se priključio vojsci koju je služio godinama i gdje je stekao više činove i naučio da rukuje eksplozivom.

“Barutna zavjera”

Foks je početkom 1604. godine počeo da se sastaje sa malom grupom engleskih katolika na čelu sa Robertom Kejtsbijem. Svi oni smatrali su da progon katolika potiče od protestantskog kralja Džejmsa i da će sve sve riješiti njegovom smrću. Kejtsbi je počeo da smišlja zavjeru nakon što je izblijedjela nada o obezbjeđivanju veće vjerske tolerancije pod kraljem Džejmsom, što je razočaralo mnoge engleske katolike.

Vladareva smrt trebalo bi da bude samo uvod u opšti narodni ustanak nakon koga bi kraljeva devetogodišnja kćerka, princeza Elizabeta, inače treća u nasljednoj liniji, ali katolkinja, bila postavljena za kraljicu. Tako je skovan plan danas poznat kao “Barutna zavera” – Gaj Foks i njegovi saradnici skrili su u podzemne hodnike ispod britanskog parlamenta znatnu količinu baruta i čekali su priliku da izazovu eksploziju kada kralj posjeti parlament. Zadatak da čuva ovu ogromnu količinu eksploziva povjeren je upravo Foksu.

Zavjera je u posljednji čas otkrivena vlastima u anonimnom pismu. Prilikom pretresa Doma lordova oko ponoći 4. novembra 1605, Foks je otkriven kako čuva 36 buradi baruta.

Većina zavjerenika nakon ovoga je pobjegla iz Londona, ali je bilo i onih koji su pokušali da pruže otpor. U jednom okršaju ubijen je i Kejtsbi.

Osam uhvaćenih, uključujući Foksa, proglašeni su krivim i osuđeni na smrt vješanjem, vučenjem i čerečenjem, što se smatralo naročito okrutnim načinom za izvršenje smrtne kazne. Priča kaže da je Foks uspjeo da skoči sa vješala i slomi vrat, tako da nije dozvolio svojim tamničarima da ga ubiju na tako strašan način. Ipak, tijelo mu je rasječeno i poslano u razne dijelove kraljevstva kao opomena drugima.

Od Gaj Foksa do maske “Anonimusa”

Ostalih zavjerenika danas se uglavnom niko ni ne sjeća dok je upravo on postao simbol otpora, iako Gaj Foks nije bio vođa “Barutne zavjere”.

Njegov lik prikazuje se kao poznata “Anonimus” maska. Do toga je došlo zahvaljujući strip-piscu Alenu Muru koji je osamdesetih objavio grafičku novelu “V for Vendeta” – priču o budućnosti u kojoj je Britanija pod totalitarnom vladavinom.

Mur je došao na ideju da maskiranog protagonistu odjene u Gaj Foksovu masku i kostim, kada već radnja kulminira eksplozijom parlamenta.

Strip je ekranizovan 2005. kao akcioni film, a maska se naročito svidjela mladim internet aktivistima okupljenim u pokret “Anonimusa” koji se zalažu za slobodu govora na internetu i borbu protiv cenzure.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by GlasBanjaluke.net (@glasbanjaluke_net) on Jul 6, 2018 at 4:51pm PDT