Na današnji dan / 15. novembar
Događaji na današnji dan
1410. – Veliko vijeće Dubrovačke Republike donosi pravila za ostrvo Mljet, čime Mljet postaje sastavni dio Republike.
1492. – Kristofor Kolumbo zabilježio prvu napomenu o duhanu u svom dnevniku. Duhan je inače tek u XVI vijeku prenesen iz Amerike u Evropu, a potom i na ostale kontinente.
1533. – Francisco Pizarro stigao u Cuzco, Peru.
1577. – Engleski gusar i admiral Frensis Drejk krenuo na put oko sveta. Poslije trogodišnjeg uspješnog putovanja postao prvi Englez koji je oplovio Zemlju. Tokom putovanja obišao obale Afrike i Sjeverne Amerike, napadajući i pljačkajući španske brodove.
1791. – Otvoren prvi američki katolički fakultet- Georgetown.
1889. – Pobornici republike kojima su se po ukidanju ropstva pridružili veleposjednici, svrgnuli drugog i posljednjeg brazilskog cara Pedra II i proglasili Brazil za republiku, s predsjednikom Manuelom Deodorom.
1899. – Tokom Burskog rata, na području Johanesburga burski vojnik Piter Bota zarobio ratnog dopisnika londonskog Morning posta Vinstona Čerčila. Bota je kasnije postao vrhovni komandant burskih snaga i premijer posle rata osnovane Južnoafričke Unije, a Čerčil premijer Velike Britanije.
1920. – Održan prvi saziv Lige naroda u Ženevi.
1923. – Galopirajuća inflacija u Njemačkoj dostigla vrhunac, jedan američki dolar mijenjao se za osam milijardi maraka.
1941. – SS-ovac Heinrich Himmler naređuje hapšenje svih homoseksualaca u Njemačkoj i njihovu deportaciju u koncentracijske logore (izuzeti su visoki nacistički dužnosnici).
1942. – Drugi svjetski rat: kraj bitke kod Guadalcanala.
1943. – SS-ovac Heinrich Himmler naređuje da se Romi svrstaju “u isti koš sa Židovima te da se zatvore u koncentracijske logore”.
1945. – Gabriela Mistral postala prva Latinoamerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost.
1966. – Program Gemini: Gemini 12 se sigurno prizemljio u Atlantski ocean.
1969. – Hladni rat: sovjetska podmornica K-19 se sudarila s američkom podmornicom Gato u Barentsovom moru.
1969. – Vijetnamski rat: u Washingtonu se okupilo između 250.000-500.000 demonstranata u mirnom protestu protiv rata.
1971. – Intel lansira prvi komercijalni mikroprocesor na svijetu, Intel 4004.
1971. – Delegacija Kine prvi put učestvovala na zasjedanju Generalne skupštine UN.
1976. – Sirijska armija preuzela punu kontrolu nad Bejrutom u pokušaju da okonča građanski rat u Libanu dug 18 mjeseci.
1978. – U Šri Lanki se srušio islandski putnički avion DC8 koji je iz Meke prevozio indonežanske muslimanske hodočasnike. Poginulo svih 175 putnika i osam članova posade.
1983. – Lider kiparskih Turaka Rauf Denktaš proglasio Republiku Sjeverni Kipar.
1988. – Izraelsko-palestinski konflikt: palestinski Nacionalni odbor proglašava samostalnu državu Palestinu.
1990. – Muzički skandal: Sastav Milli Vanilli, koji je osvojio Grammyja za najboljeg izvođača 1990., nije pjevao vokale, već je sve snimljeno na playback.
1990. – NATO i Varšavski pakt načelno se dogovorili o drastičnom smanjenju konvencionalnog naoružanja. Prvi dogovor o konvencionalnom naoružanju dva vojna saveza poslije II svjetskog rata.
1994. – Predsjednik Austrije Tomas Klestil priznao, u obraćanju članovima parlamenta Izraela, da je njegova zemlja propustila da u prošlosti prizna svoju ulogu u holokaustu.
1999. – Policija rasturila antiameričke demonstracije u Turskoj i Grčkoj, organizovane povodom posjete predsjednika SAD Bila Klintona tim zemljama.
2001. – Microsoftova Xbox konzola za video igre predstavljena je u Sjevernoj Americi, zajedno s igrom Halo.
2002. – Hu Jintao postaje generalni sekretar Komunističke Partije Kine.
2003. – U bombaškim napadima na dve sinagoge u centru Istanbula poginulo 25 osoba, više od 300 povrijeđeno. Vlasti Turske saopštile da su napad izvršili turski državljani.
2004. – Ženski R’n’B sastav Destiny’s Child objavljuju posljednji studijski album: Destiny Fulfilled.
2004. – Makedonski premijer Hari Kostov podnio ostavku zbog nesuglasica unutar vlade, naročito između ministara albanske i makedonske nacionalnosti.
2004. – Pred Tribunalom u Hagu počelo prvo suđenje kosovskim Albancima za ratne zločine tokom sukoba na Kosovu. Fatmir Ljimaj, Haradin Baljaj i Isak Musljiu optuženi za nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva albanskih i srpskih zarobljenika u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998.
2004. – Premijer Hrvatske Ivo Sanader doputovao u zvaničnu posjetu Srbiji i Crnoj Gori. Prvi premijer Hrvatske u Beogradu posle raspada SFRJ i osamostaljenja Hrvatske.
2007. – Ciklon Sidr poharao je Bangladeš; poginulo je više od 2000 ljudi, a ranjeno oko 5000.
Rođeni na današnji dan
1316. – Rođen francuski kralj Jean I.
1397. – Rođen papa Nikola V.
1498. – Rođena Eleonora od Austrije, kraljica Portugala i Francuske.
1511. – Rođen Johannes Secundus, nizozemski pjesnik.
1607. – Rođena Madeleine de Scudéry, francuska književnica.
1660. – Rođen Hermann von der Hardt, njemački povjesničar.
1692. – Rođen Eusebius Amort, njemački katolički teolog.
1731. – Rođen William Cowper, engleski pjesnik.
1738. – Rođen Vilijam Hersel (William Herschel), britanski astromon. Otrkio planetu Uran.
1784. – Rođen Žerom Bonaparta, najmlađi Napoleonov brat.
1862. – Rođen Gerhart Hauptmann, njemački dramatičar, Nobelovac.
1886. – Rođen René Guénon, francusko-egipatski pisac.
1887. – Rođena Marianne Moore, američka pjesnikinja.
1887. – Rođena Georgia O’Keeffe, američka slikarica.
1889. – Rođen portugalski kralj Manuel II.
1890. – Rođen Richmal Crompton, britanski pisac.
1891. – Rođen Erwin Rommel, njemački feldmaršal.
1895. – Rođen Antoni Słonimski, poljski pisac.
1897. – Rođen Sacheverell Sitwell, engleski pisac.
1899. – Rođen Iskander Mirza, prvi predsjednik Pakistana.
1905. – Rođen Annunzio Paolo Mantovani, italijanski dirigent.
1907. – Rođen Claus von Stauffenberg, njemački pukovnik koji je planirao atentat na Hitlera.
1912. – Rođen Branko Belan, hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.
1912. – Rođena Ivana Lang, hrvatska kompozitorica.
1914. – Rođen Petar Drapšin, španski borac i partizanski komandant.
1925. – Rođen Yuli Daniel, ruski pisac.
1930. – Rođen J. G. Ballard, britanski književnik.
1932. – Rođena Petula Clark, engleska pjevačica.
1936. – Rođen Wolf Biermann, njemački kantautor.
1937. – Rođen Yaphet Kotto, američki glumac.
1940. – Rođen Ilija Jorga, univerzitetski profesor, majstor karatea.
1942. – Rođen Daniel Barenboim, argentinsko-izraelski pijanist i dirigent.
1942. – Rođen Dragan Zarić, srpski glumac.
1944. – Rođena Joy Fleming, njemačka pjevačica.
1945. – Rođena Anni-Frid Lyngstad (Frida), švedska pop-pjevačica (ABBA).
1945. – Rođen Josip Bukal, jugoslovenski i bosanski fudbaler.
1947. – Rođen Bojan Kurajica, jugoslavenski, hrvatski i bosanskohercegovački šahovski velemajstor.
1950. – Rođen Dejan Lučić, srpski publicista i teoretičar zavjere.
1951. – Rođena Beverly D’Angelo, američka glumica.
1954. – Rođen Aleksander Kwasniewski, bivši predsjednik Poljske.
1954. – Rođen Uli Štilike, nemački fudbaler i trener.
1956. – Rođen Zlatko Kranjčar, hrvatski fudbaler i trener.
1957. – Rođen Kevin Eubanks, američki jazz gitarist.
1958. – Rođen Jasmin Džeko, jugoslovenski fudbaler.
1965. – Rođen Nigel Bond, engleski igrač snookera.
1967. – Rođen François Ozon, francuski režiser.
1967. – Rođena Snježana Petika, hrvatska rukometašica.
1968. – Rođen Ol’ Dirty Bastard, američki reper.
1970. – Rođen Patrick Mboma, kamerunski fudbaler.
1970. – Rođen Karol Praženica, slovački fudbaler.
1974. – Rođen Serđo Konseisao, portugalski fudbalski reprezentativac.
1975. – Rođen Boris Živković, hrvatski fudbaler.
1976. – Rođen Mario Galinović, hrvatski fudbalski golman.
1979. – Rođen Josemi, španjolski fudbaler.
1981. – Rođen Gustavo “Gus” Pojet, urugvajski fudbalski reprezentativac i trener.
1983. – Rođen Veli-Matti Lindström, finski skijaš-skakač.
1983. – Rođen Džoni Heitinga, holandski fudbaler.
1983. – Rođen Fernando Verdasko, rumunski teniser.
1984. – Rođena Katarina Bulatović, crnogorska rukometašica.
1986. – Rođena Sania Mirza, indijska teniserka.
1987. – Rođen Serhio Ljulj, španski košarkaški reprezentativac.
1988. – Rođen B.o.B, američki hip-hop umjetnik.
Umrli na današnji dan
687. – Umro Ervig, vizigotski kralj.
1028. – Umro Konstantin VIII., car Istočnog Rimskog carstva.
1280. – Umro Albert Veliki, njemački filozof, teolog, svetac i biskup.
1579. – Umro Ferenc Dávid, mađarski religijski reformator.
1630. – Umro Johan Kepler (njem. Johannes Kepler), njemački astronom i matematičar.
1670. – Umro Comenius, češki pisac.
1691. – Umro Aelbert Cuyp, nizozemski slikar.
1706. – Umro Tsangyang Gyatso, šesti Dalai Lama.
1787. – Umro Christoph Willibald Gluck, njemački kompozitor i dirigent.
1795. – Umro Charles-Amédée-Philippe van Loo, francuski slikar.
1808. – Umro Mustafa IV, sultan Osmanlijskog carstva.
1819. – Umro Daniel Rutherford, škotski hemičar i ljekar.
1853. – Umrla Maria II., portugalska kraljica.
1908. – Umrla kineska carica Dowager Cixi.
1910. – Umro Wilhelm Raabe, njemački pisac.
1916. – Umro Henryk Sienkiewicz, poljski književnik, Nobelovac.
1917. – Umro Émile Durkheim, francuski sociolog.
1919. – Umro Alfred Werner, švajcerski/njemački hemičar, Nobelovac.
1929. – Umro Andra Stevanović, srpski arhitekta, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više značajnih građevina, među kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu.
1950. – Umrla Agnes Repplier, američka književnica.
1954. – Umro Lionel Barrymore, američki glumac.
1959. – Umro Charles Thomson Rees Wilson, škotski fizičar, Nobelovac.
1959. – Umro Stevan Moljević, srpski i jugoslovenski pravnik, advokat, političar i publicista.
1963. – Umro Fritz Reiner, mađarski dirigent.
1965. – Umrla Dawn Powell, američka pjesnikinja.
1969. – Umro Iskander Mirza, prvi predsjednik Pakistana.
1971. – Umrla Edie Sedgwick, američka glumica i manekenka.
1976. – Umro Milivoje Živanović, srpski glumac.
1976. – Umro Žan Gaben, francuski filmski i pozorišni glumac.
1978. – Umrla Margaret Mead, američka antropologinja.
2003. – Umro Ray Lewis, kanadski sportista.
2006. – Umro Ivan Đalma Marković, hrvatski fudbalski trener i igrač.
2009. – Umro Patrijarh Pavle (svjetovno ime Gojko Stojčević), poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima.
– Prepodobni Markijan Kirski.
– Sveštenomučenik Viktorin, episkop patavski