Magazin

Na današnji dan / 20. novembar

Praznici i spomendani na današnji dan

– Meksiko: Godišnjica Revolucije.

– Svjetski dan djeteta (UNICEF).

Loading...

Događaji na današnji dan

284. – Dioklecijan izabran za Rimskog imperatora.

1272. – Princ Edward biva okrunjen za kralja Engleske (nakon smrti njegovog oca Henryja III).

1531. – Zemaljskim mirom iz Kappela propisano je konfesionalno cijepanje Švajcerske. Odluka o vjeri prepuštena je svakom kantonu. Katolici su ipak bili u prednosti jer su 11. oktobra kod Kappela pobijedili züriške reformatore.

1780. – Velika Britanija je objavila rat Holandiji, nakon što je utvrdila da holandski brodovi snabdijevaju američke pobunjenike francuskim i španskim oružjem.

1818. – Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio nezavisnost Venecuele od Španije.

1873. – Ujedinjeni rivalski gradovi Budim i Pešta i tako je nastala mađarska prijestonica Budimpešta.

Budimpešta
Budimpešta

1903. – Demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića.

1910. – Meksička revolucija: Francisco I. Madero se proglasio predsjednikom te pozvao na revoluciju i svrgavanje meksičke vlade.

1917. – Ukrajina je proglašena republikom.

1917. – Počela je bici kod Kambreja u Prvom svjetskom ratu.

1919. – U Berlinu ilegalno počeo Prvi međunarodni kongres omladinskih organizacija 13 zemalja na kojem je osnovana Komunistička omladinska internacionala.

1923. – Garrett Morgan je patentirao prvi automatski semafor.

1924. – U Turskoj je ugušena pobuna Kurda, čija je teritorija ugovorom u Lozani poslije Prvog svjetskog rata, podijeljena između nekoliko država.

1943. – Utemeljeno Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka u Pljevljima.

1945. – U Nirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svjetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovječanstva i kaznio vinovnike. Poslije deset mjeseci, 12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a trojica su oslobođena.

Suđenje u Nirnbergu
Suđenje u Nirnbergu

1945. – Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje šest miliona Nijemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Njemačku.

1947. – Princeza Elizabeta se udala za poručnika Philipa Mountbattena u Westminsterskoj Opatiji u Londonu.

1952. – Prvi zvanični putnički let preko Sjevernog pola iz Los Anđelesa u Kopenhagen.

1959. – Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i pol.

1959. – U Stokholmu su Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugal i Švajcerska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine).

1962. – Predsjednik SAD John Kennedy ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna kriza.

1966. – Premijera pozorišne predstave Cabaret u New Yorku.

1980. – U Kini je počelo suđenje “četvoročlanoj bandi”, koju je predvodila Đang Ćing, udovica predsednika Mao Cedunga. Oni su optuženi za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije 1966-76.

1983. – 100 miliona ljudi je gledalo kontroverzni TV-film “Dan poslije”. Film oslikava početak nuklearnog rata.

Dan poslije, 1983
Dan poslije, 1983

1985. – Microsoft je lansirao svoj prvi Windows 1.0, nasljednika MS-DOS sistema. Windows 1.0 zahtijevao je dve diskete, 256 kilobajta memorije i grafičku kartu. Ako ste željeli da simultano radite na više programa, bio vam je potreban PC sa hard diskom i 512 kilobajta memorije.

Windows 1.0
Windows 1.0

1994. – Vlada Angole i UNITA-ini pobunjenici u Zambiji potpisuju Protokol iz Lusake te time završava građanski rat koji je trajao 19 godina (no, 1995. se lokalne borbe nastavljaju).

1995. – Na predsjedničkim izborima u Poljskoj kandidat ljevice, bivši komunista Aleksandar Kvasnjevski pobijedio je dotadašnjeg šefa države Leha Valensu.

1998. – Lansirana Zarya, prvi modul Međunarodne Svemirske Stanice.

1998. – Lalibanski sud u Afganistanu oslobodio Osamu bin Ladena optužbe za bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji.

1999. – NR Kina lansirala svoju prvu svemirsku letjelicu.

2001. – Na opštim izborima u Danskoj socijaldemokrate su prvi put posle 80 godina izgubile vlast. Pobijedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.

2002. – Savjet za radiodifuziju Turske predložio je državnom radiju i televiziji da počnu sa emitovanjem emisija na, ranije zabranjenom, kurdskom jeziku, što je korak naprijed ka članstvu u EU.

2003. – Detonirano nekoliko bombi u turskom Istanbulu. Bombe su uništile Britanski konzulat.

2003. – Michael Jackson uhapšen zbog navodnog seksualnog iskorištavanja maloljetnika.

Rođeni na današnji dan

1602. – Rođen Otto von Guericke, njemački fizičar i pronalazač.

1625. – Rođen Paulus Potter, holandski slikar.

1752. – Rođen Thomas Chatterton, engleski pjesnik.

1753. – Rođen Louis Alexandre Berthier, francuski maršal.

1761. – Rođen papa Pio VIII.

1793. – Rođen Nikolaj Lobačevski, ruski matematičar.

1834. – Rođen Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar.

1858. – Rođena Selma Lagerlöf, švedska književnica.

1863. – Rođen Bogdan Popović, srpski pisac, estetičar i književni kritičar.

1864. – Rođen Erik Axel Karlfeldt, švedski pisac.

1889. – Rođen Edvin Pauel Habl (engl. Edwin Powell Hubble), američki astronom, poznat po otkriću širenja svemira.

1901. – Rođen Hoze Andrade, urugvajski fudbaler.

1902. – Rođen Mihail Suslov, ideolog KP SSSR.

1903. – Rođena Aleksandra Danilova, ruska balerina.

1904. – Rođena Yevgenia Ginzburg, ruska književnica.

1911. – Rođen Radu Grigorovici, rumunjski fizičar, akademik.

1912. – Rođen Otto von Habsburg, njemački političar.

1914. – Rođen Emilio Pucci, italijanski modni kreator.

1917. – Rođen Robert Byrd, američki političar poznat po dugovječnosti službe u Senatu.

1923. – Rođena Nadine Gordimer, južnoafrička književnica.

1924. – Rođen Benoît Mandelbrot, francuski matematičar poljskog porijekla.

1925. – Rođena Maja Plissezkaja, sovjetska plesačica.

1937. – Rođen René Kollo, njemački tenor.

1938. – Rođen Toma Zdravković, srpski pjevač narodne muzike.

Toma Zdravković
Toma Zdravković

1946. – Rođen Kiril I., moskovski patrijarh.

1948. – Rođena Barbara Hendricks, sopranistica.

1953. – Rođen Halid Bešlić, bosanski pjevač narodne muzike.

Halid Bešlić
Halid Bešlić

1956. – Rođena Bo Derek, američka glumica.

1960. – Rođena Cathy Moriarty, američka glumica.

1962. – Rođen Gerardo “Tata” Martino, argentinski fudbalski trener.

1963. – Rođen Timothy Gowers, engleski matematičar.

1963. – Rođena Ming-Na Wen, glumica (“Hitna služba”).

1965. – Rođen Mike D, američki glazbenik (Beastie Boys).

1969. – Rođen Volfgang Štark, njemački fudbalski sudija.

1970. – Rođen Edvin Liverić, hrvatski glumac.

1979. – Rođen Arpad Šterbik, srpski rukometaš.

1979. – Rođena Bojana Popović-Petrović, crnogorska rukometašica.

1981. – Rođen Karlos Buzer, američki košarkaš.

1989. – Rođen Eduardo Vargas, čileanski fudbaler.

1990. – Rođen Luka Stepančić, hrvatski rukometni reprezentativac.

1990. – Rođen Benjamin Burić, bosanski rukometaš.

Umrli na današnji dan

1612. – Umro John Harington, engleski pisac.

1758. – Umro Johan Helmich Roman, švedski kompozitor.

1847. – Umro Joakim Vujić, srpski književnik.

1868. – Umro Uzun Mirko Apostolović, srpski ustanik i vojvoda.

1894. – Umro Anton Rubinstein, ruski pijanist i kompozitor.

1910. – Umro Lav Nikolajevič Tolstoj (rus. Лев Николаевич Толстой), ruski romanopisac.

Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj

1914. – Poginuo Dimitrije Tucović, istaknuti teoretičar i vođa socijalističkog pokreta u Kraljevini Srbiji, poginuo kao rezervni oficir srpske vojske u Prvom svetskom ratu.

Dimitrije Tucović
Dimitrije Tucović

1925. – Umrla engleska kraljica Alexandra.

1935. – Umro Džon Dželiko, britanski admiral i državnik.

1936. – Umro Buenaventura Duruti, španski revolucionar i anarhista.

1937. – Umro Ivo Badalić, hrvatski glumac i režiser.

1945. – Umro Francis William Aston, engleski hemičar.

1950. – Umro Francesco Cilea, italijanski kompozitor.

1952. – Umro Benedetto Croce, italijanski filozof, političar, istoričar umjetnosti i literarni kritičar.

1975. – Umro Francisco Franco, španski diktator.

1978. – Umro Vasilisk Gnedov, ruski pjesnik.

1978. – Umro Đorđo de Kiriko, italijanski slikar.

1991. – Umro Anton Stipančić, hrvatski stonoteniser.

1997. – Umrla Stanislava Pešić, filmska, pozorišna i televizijska glumica.

2000. – Umro Kalle Päätalo, finski pisac.

2003. – Umro David Dacko, prvi predsjednik Centralnoafričke republika.

2003. – Umro Kerem Yilmazer, turski glumac.

2003. – Umro Radivoje Vican Vicanović, poznati foto-reporter i fotograf.

2006. – Umro Robert Altman, američki režiser, scenarist i producent.

2007. – Umro Slavko Simić, srpski glumac.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveta 33 mučenika u Melitini.

– Prepodobni Lazar Galasijski.

– Sveti mučenici Jeron s družinom.

– Sveti mučenici Tesalonikija sa Avktom i Tavrionom

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!