Danas je Božić, praznik mira i ljubavi
Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje dolazak Božićnog slavlja.
Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju
Božić, najradosniji hrišćanski praznik, slavi se 7. januara kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. S obzirom na to da je praznik rođenja novog života, djece i roditeljstva, ukrašen je najljepšim vjerskim običajima i obredima.
Kad je riječ o običajima, oni se u nijansama razlikuju od kraja do kraja, ali sama suština je ista. Osnovni elementi proslave Božića svuda su isti, a to je unošenje badnjaka u kuću i njegovo paljenje, Badnje veče, česnica, položajnik.
Badnji dan
Dan uoči Božića, 6. januara, pravoslavni hrišćani slave Badnji dan. To je posljednji dan u Badnjoj nedjelji u toku koje se, prema vjerovanju, ne treba šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi “sjeklo zdravlje”. Taj dan se ustaje prije zore, a najmlađi i najstariji muškarac iz kuće idu u šumu po badnjak. Odmah po ustajanju u kući se loži vatra i pristavlja pečenica, a žene pripremaju kolače, torte i božićnu trpezu.
Badnjak
Obično se bira hrast cer koji domaćin, okrenut prema istoku, siječe sa tri snažna udarca. Prilikom odsijecanja izgovara se molitva za zdravlje i sreću porodice. Iverak koji otpadne pri prvom udarcu se pokupi i čuva.
On se stavlja u karlicu, što pomaže da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver ili, ako se stavi na košnice, onda niko neće moći pčelama da naudi. Nekada se prvi iver potapa u vodu koju oboljeli piju radi ozdravljenja, dok se negdje stavlja pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac.
Jedan dio ivera se čuva u kući i vjeruje se da cijeloj porodici donosi mir i blagostanje. Badnjak se prema kući nosi na desnom ramenu, a kada se donese, uspravi se pored ulaznih vrata i tu stoji do uveče, kada ga domaćin unosi u kuću.
Slama
Poslije badnjaka u kuću se unosi slama. Domaćica u slamu pod stolom, gdje se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.
Večera uoči Božića
Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpevaju tropar “Roždestvo tvoje…”, pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.
Božić
Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje se dolazak Božićnog slavlja. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Poslije službe u crkvi se prima nafora (osvećeni hljeb) i prvo se ona uzima na Božić. Vjernici se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!”
Česnica
Česnica je pogača koja se pravi od brašna, vode i masti, bez kvasca. Najčešće je mijesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. Zatim se okreće polivajući se vinom i lomi se na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U tijesto za česnicu se ubaci novčić i dio iverka sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće tokom cijele godine. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće srećan cijele godine.
Pečenica
Zajedno sa badnjakom, domaćin i njegovi sinovi veče prije u kuću unose i pečenicu. Muškarci koji nose pečenicu na ražnju, uz riječi “Dobro veče, srećno Badnje veče”, stupaju desnom nogom preko praga, a u kući ih dočekuje domaćica, koja posipa sa zobi domaćina i pečenicu izgovarajući riječi: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica.” U srpskom narodu pečenica je najčešće mlado prase, dok u nekim krajevima to može biti i mlado jagnje i naziva se veselica. Na prazničnoj trpezi se ne smije naći živina, jer ona simboliše nazadovanje i rasturanje kuće zato što kljuca i baca zemlju iza sebe.
Položajnik
Na Božić, rano prijepodne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik. On se posebno dočekuje u kući i zove se položajnik. Položajnik simbolički predstavlja mudrace koji su pratili zvijezdu sa istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. On prilazi vatri i džara je grančicom sa badnjaka govoreći: “Koliko varnica, toliko parica, koliko varnica, toliko sreće i veselja”, i dalje nabrajajući sve ono što misli da bi valjalo da se u domaćinovoj kući umnoži. Domaćica poslužuje položajnika i daruje ga prikladnim poklonom. Po vjerovanju, on je osoba koja na Božić, i za cijelu narednu godinu, donosi sreću u kuću.
