Epidemija odricanja od pasoša BiH tek slijedi
U narednih nekoliko godina moglo bi doći do pravog buma u procesu odricanja građana od državljanstva BiH, koji je u protekle 23 godine iz BiH iselio cijeli jedan grad, odnosno više od 81.000 ljudi.
Na ovo upozoravaju nadležni, objašnjavajući to sve većim odlaskom radno sposobnog stanovništva na rad u inostranstvo.
– Oni koji se sada odriču državljanstva napustili su BiH znatno ranije, a oni koji sada odlaze, ukoliko ne dođe do većih promjena pravnog okvira u oblasti državljanstva u zapadnoj Evropi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uslove za to, a to je minimalno pet-šest godina. Ono što se dešava sada može dovesti u narednom periodu do velikog buma i povećanog broja zahtjeva za ispis iz državljanstva BiH – istakla je za “Glas Srpske” portparol Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj.
Ona je dodala da u neformalnim razgovorima ova lica najčešće navode da to rade da bi stekli pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inostranstvu, ali i regulisanja radno-pravnog statusa u zemlji u kojoj borave.
Sociolog Biljana Milošević-Šošo kaže da je riječ o podacima koji BiH kao državi nikako ne idu u prilog.
– Vjerujem da su glavni uzroci kriju iza društveno-ekonomskih prilika koje vladaju u zemlji, jer je u BiH još velika stopa nezaposlenosti i siromaštva. Ljudi samo pokušavaju izgraditi svoj život koji će im biti bezbrižniji i bolji i zbog toga se vjerovatno odlučuju na jedan tako radikalan korak – smatra Milošević-Šošo naglašavajući da nema ništa gore za jednu zemlju od činjenice da joj gotovo svakodnevno odlazi mlado stanovništvo, koje je u najboljoj radnoj i biološkoj snazi.
Prema zvaničnim podacima, u periodu od 1996. pa do kraja 2018. godine državljanstva BiH se odreklo više od 81.000 građana.
Najčešći “ispis iz BiH” vršio se radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Prvih poslijeratnih godina, od 1996. do 1999. godine, samo 22 građana odreklo se državljanstva. Rekordan broj zabilježen je 2003. godine, kada je ispis zatražilo 9.070 građana, dok se u doba relativnog prosperiteta, od 2002. do kraja 2005, državljanstva odreklo skoro 30.000 građana. Nakon 2008. trend se stabilizovao, pa je godišnje ispis tražilo oko 3.500 građana, ali je u posljednje tri godine opet evidentiran rast i on se u prosjeku kretao od 4.000 do 4.300 građana.
Novi zakon stupio na snagu u Crnoj Gori
Troškovi ispisa 800 KM
Građani BiH koji žele da se odreknu državljanstva moraju da plate administrativnu taksu od 800 konvertibilnih maraka. Izuzetak su oni koji to traže da bi postali državljani neke od zemalja bivše Jugoslavije, jer je u tom slučaju ova naknada 200 KM. Prema nezvaničnim podacima, u budžete BiH se samo po ovom osnovu slilo više od 40 miliona maraka.
