Magazin

Danas je Tucindan: Zašto “treba tući veselicu”, a ne djecu

Pravoslavni vjernici obilježavaju Tucindan, dan kada se kolje prase ili jagnje i sprema božićna pečenica.

Običaji nalažu da se životinja prvo ošamuti, pa ubije. Neki kažu da danas “valja tući i nevaljajlu djecu”, a drugi savjetuju suprotno.

Loading...

Tucindan je narodni praznik koji se obilježava, dva dana pred Božić, odnosno dan pred Badnji dan, a običaji nalažu da baš danas treba spremiti pečenicu za Božić.

Praznik je nazvan Tucindan jer se nekada prase ili jagnje “tuklo”, odnosno udaralo krupicom soli ili ušicama od sjekire, pa se onda, tako ubijeno ili ošamućeno, klalo i redilo.

Za pečenicu se obično kolje nazime (mlado svinjče) ili jagnje “veselica”, a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku.

Pečeno prase ili jagnje nazivalo se i “božićnjara“. Poslije posta, koji traje do 7. januara po gregorijanskom kalendaru, vijernici treba da se na Božić omrse pečenicom, njenom mašću ili jabukom i dunjom koje su izvađene iz nje.

U nekim krajevima, na Tucindan se ne večera za stolom nego na podu. Prvo se postavljaju so i bijeli luk, a onda hljeb, pasulj, kupus i ostala posna hrana. Za večerom domaćin mora biti okrenut istoku.

Pečenica se peče sutradan i na Badnje veče unosi se u kuću.

Na Tucindan su ponegdje djecu “koja to zasluže” i kažnjavali, pa i tukli, a poslije tog dana ne, jer bi, po vjerovanju, na mjestu udarca iskočili čirevi.

Tako se na Tucindan održao običaj, kao u nekim mjestima sjevernog Banata, da roditelji simbolično “tuku” djecu da bi bila valjana i poslušna.

Prema drugom vjerovanju, na današnji dan nikako ne valja tući djecu jer će u tom slučaju cijele godine biti nevaljala, a izaći će im i čir na svakom mjestu gdje danas budu udarena.

Ako su djeca danas ipak dobila neku ćušku, onaj koji je danas udaren treba da kaže “Čiri, miri da imaš dvadesetčetiri“.

Od Tucindana počinje i uređenje i spremanje kuće za Božić, praznik rođenja Hrista.

Domaćica priprema brašno za miješenje, posudu sa zrnevljem žita, a u selima mijenja slamu u gnjezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će prosuti na Badnje veče po slami razastrtoj u kući, a djeca ih pokupiti pijučući.

SVETI NAUM OHRIDSKI – ISCJELJUJE OD LUDILA

Srpska pravoslavna crkva i vijernici danas obeležavaju i svetog Nauma Ohridskog.

Sveti Naum Ohridski bio je učenik svetih Ćirila i Metodija i jedan od Petočislenika, koji su najrevnosnije sarađivali sa apostolima slovenskim.

Rodom iz okoline Soluna, putovao je u Rim, gde se proslavio čudotvornom moći kao i velikom učenošću.

Govorio je mnoge jezike, a po povratku iz Rima nastanio se na obalama Ohridskog jezera.

Dok je sveti Kliment djelovao kao episkop u Ohridu, sveti Naum je osnovao na južnoj obali jezera manastir, koji i danas krasi tu obalu, kao što ime sveti Naum krasi istoriju slovenskog hrišćanstva.

Oko svetog Nauma sabralo se mnoštvo monaha sa čitavog Balkana.

Sveti Naum je bio mudar učitelj, jedinstven predvodnik monaha, odlučan podvižnik, čudotvoran molitvenik i duhovnik.

Naročito se trudio da prevede Sveto pismo i ostale crkvene knjige sa grčkog jezika na slovenski.

Činio je čuda i za života i poslije zemaljske smrti.

Njegove čudotvorne mošti, smatraju vjernici, i danas zadivljuju mnogobrojnim čudesima, naročito iscjeljenjima od teških bolesti, posebno ludila.

Sveti Naum se upokojio u prvoj polovini 10. vijeka.

Izvor
Mondo
Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!