Posao u Republici Srpskoj ima oko 228.000 ljudi
Svaki sedmi zaposleni u Republici Srpskoj radi kod poslodavca na određeno vrijeme i takvih je 33.450.
Ovo kažu u Zavodu za statistiku RS na osnovu posljednje informacije o broju zaposlenih u Republici Srpskoj. Tako je na kraju septembra prošle godine bilo ukupno zaposleno 227.677 radnika. Od toga je ugovor o radu na neodređeno imalo njih 194.227.
Međutim, broj ukupno zaposlenih je veći, jer ovde nisu uračunati preduzetnici i oni radnici koji rade kod preduzetnika, a među njima ima sigurno i onih sa ugovorom na određeno.
Božana Radošević, iz Saveza sindikata RS, kaže da je teško ocijeniti da li u Republici Srpskoj ima puno, malo ili je realan broj zaposlen na određeno vrijeme. Navodi da sigurno postoje opravdani ugovori na određeno kod onih koji se zapošljavaju kod nekog poslodavca, naročito ako je u pitanju prvi posao, ali vjeruje da ima zloupotreba.
– Mislim da je ranije bilo više zloupotreba i da su tako pojedini poslodavci plaćali manje obaveze. Sećam se da je 2008. i 2009. dosta radnika ostalo bez posla kao tehnološki višak, a ispostavilo se da je puno zaposlenih bilo na određeno jer nisu mogli da ostvare prava koja bi im sljedovala – dodaje Radoševićeva.
Ona kaže da kod ugovora na određeno poslodavac nema obavezu da zaposlenom da otkazni rok prilikom otkaza, niti otpremninu, te da takav radnik nema pravo na novčanu naknadu od Zavoda za zapošljavanje u trajanju od šest mjeseci.
– Sada je situacija znatno drugačija, ali samo zato što radnici odlaze u inostranstvo i jer nekih profesija nema ni za lijeka poput profesionalnog vozača i zidara – navodi Radoševićeva.
Podsjeća da ugovor na određeno može da traje maksimalno dvije godine.
Istovremeno, u Poreskoj upravi Republike Srpske kažu da nemaju posebne evidencije o zaposlenima na određeno i neodređeno.
– Prema našim evidencijama, na kraju prošle godine bilo je ukupno registrovanih 291.043 obveznika doprinosa po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zapošljenje – kažu u Poreskoj upravi RS.
Takođe, po njihovim podacima, na osnovu ugovora o djelu bilo je registrovano 20.285 obveznika doprinosa, dok je po osnovu ugovora o autorskom djelu bilo registrovano 3.329 obveznika doprinosa. Po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima bilo je 3.029 obveznika doprinosa.
Dodaju da su oni koji ostvaruju prihode od autorskih prava prema odredbama prethodnog Zakona o doprinosima bili obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje, i to samo ako nisu osigurani po drugom osnovu. Oni koji ostvaruju prihode po osnovu ugovora o djelu su u prethodnom Zakonu o doprinosima bili samo obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
– Takve odredbe u prethodnom Zakonu o doprinosima su i za jedne i za druge obveznike proizvele određene zloupotrebe u praksi tako da se ugovor o autorskom djelu koristio zbog manjih obaveza (za one koji su već osigurani) i za poslove koji bi prema prirodi stvari bili poslovi koji predstavljaju djelo, a ne autorsko djelo – tvrde u Poreskoj upravi RS.
Iz tog razloga, ova dva pravna posla u odnosu na obavezu doprinosa su prema odredbama novog Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. januara 2018, izjednačena, pa i zbog činjenice da se radi o sličnim pravnim poslovima iz aspekta oporezivanja. Tako sada oni koji ostvaruju prihode po osnovu ugovora o autorskom djelu i ugovora o djelu plaćaju samo doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 odsto.
„Šampioni“
Hrvatski mediji izvještavaju je da Hrvatska „šampion“ rada na određeno vrijeme u Evropskoj uniji – svaki četvrti zaposleni Hrvat radi prema tom principu. Na određeno je zaposleno više od 372.000 radnika.
Takav sistem je najčešći i pri zapošljavanju mladih osoba, do 30 godina. Čak 60 odsto njih ima ugovore na određeno vrijeme.
