Na današnji dan / 14. novembar
Praznici i spomendani na današnji dan
– Svjetski dan borbe protiv dijabetesa (u spomen na dan 1921. kada su Kanađani Frederik Benting i Čarls Best izolovali inzulin).
Događaji na današnji dan
1533. – Španski osvajači pod komandom Fransiska Pizara zauzeli grad Kusko, prijestolnicu carstva Inka, na teritoriji današnjeg Perua.
1770. – Škotski istraživač Džejms Brus otkrio izvorište Plavog Nila u jezeru Tana u sjeverozapadnoj Etiopiji.
1847. – U Švajcerskoj izbio građanski rat snaga Švajcerske konfederacije i sedam katoličkih kantona, okončan krajem istog mjeseca porazom kantona.
1851. – U SAD-u prvi put štampan roman Moby-Dick Hermana Melvillea.
1885. – Počeo Srpsko-bugarski rat, objavom od strane kralja Srbije, Milana Obrenovića.
1889. – Novinarka Nellie Bly (Elizabeth Cochrane) započinje uspješan pokušaj putovanja oko svijeta u manje od 80 dana.
1910. – Kapetan Eugen Elaj avionom uzletio, prvi put u istoriji vazduhoplovstva, sa palube broda Birmingem, usidrenog u luci Hempton rouds, u SAD.
1918. – Čehoslovačka postaje republika.
1922. – BBC započinje s radio emitovanjem u Velikoj Britaniji.
1969. – NASA lansira Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom.
1971. – Mariner 9 robotizovana svemirska sonda agencije NASA ušla u orbitu Marsa i time postala prva svemirska letjelica u orbiti oko druge planete.
1975. – Španija odlazi iz Zapadne Sahare.
1979. – U zemljotresu u provinciji Korasan, na istoku Irana, poginulo 385 osoba.
1982. – Lech Wałęsa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen je nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu sovjetske granice.
1983. – Prve krstareće rakete SAD stigle u britansku vazdušnu bazu Grinhem komon, uprkos protestima pacifista.
1984. – U Los Anđelesu uhapšen hrvatski ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. U SAD pobjegao 1948, vlasti SAD uporno odbijale da ispune zahtjev SFRJ za ekstradiciju. Izručen 12. februara 1986, u maju iste godine osuđen na smrt.
1988. – Palestinsko nacionalno vijeće prihvatilo Rezoluciju 242 Ujedinjenih nacija i novu političku strategiju koja podrazumijeva priznavanje države Izrael, mirovne pregovore o Bliskom istoku i odbacivanje terorizma.
1989. – Nacionalni pokret crnaca SWAPO ubjedljivo pobijedio na prvim izborima u Namibiji.
1991. – Kambodžanski princ Norodom Sihanouk se vraća u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu.
1993. – Michael Jackson započinje s programom odvikavanja od tableta protiv bolova.
1994. – U tropskoj oluji Gordon na Haitiju poginulo 829 osoba.
1998. – Dennis Rodman i Carmen Electra su se vjenčali u Las Vegasu.
1999. – Stupile na snagu sankcije Ujedinjenih nacija protiv Afganistana, donesene zbog odbijanja vlasti da izruče Osamu bin Ladena, koji je, prema tvrdnjama SAD, glavni organizator bombaških napada na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji.
2000. – Na konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, prvi put održanoj u Beogradu, Jugoslaviji obećana pomoć od pola milijarde evra.
2001. – Napad na Afganistanu: Saveznici ulaze u glavni grad Kabul.
2001. – Pet nasljednica SFRJ postiglo dogovor o početku priprema za raspodjelu 74,5 miliona dolara u zlatu, prve rate ukupne zaostavštine od oko dve milijarde dolara.
2003. – Otkriven je Trans-neptunski objekt 90377 Sedna.
2003. – Kralj Svazilenda Msvati formalno prihvatio novi ustav, po kom je sva vlast u rukama kralja.
Rođeni na današnji dan
1650. – Rođen Vilim III, kralj Škota, Engleske i Irske.
1719. – Rođen Leopold Mozart, austrijski kompozitor.
1765. – Rođen Robert Fulton, američki inženjer i pronalazač.
1776. – Rođen Henri Dutrochet, francuski psiholog.
1779. – Rođen Adam Gottlob Oehlenschläger, danski pjesnik.
1797. – Rođen Charles Lyell, britanski geolog.
1803. – Rođen Jacob Abbott, američki pisac.
1805. – Rođen Fanny Mendelssohn, njemački kompozitor i dirigent.
1812. – Rođen Aleardo Aleardi, italijanski pjesnik.
1838. – Rođen August Šenoa, hrvatski književnik.
1840. – Rođen Claude Monet, francuski slikar.
1852. – Rođen Alfred Lichtwark, njemački pedagog umjetnosti.
1863. – Rođen Leo Bakeland, belgijski hemičar.
1874. – Rođen Johan Šober, austrijski političar, prvi predsjednik Interpola i kancelar Austrije u tri navrata.
1889. – Rođen Taha Hussein, arapski književnik.
1889. – Rođen Džavaharlal Nehru (hind. जवाहरलाल नेहरू, Javāharlāl Nehrū), indijski državnik, prvi premijer nezavisne Indije.
1891. – Rođen Frederik Benting, kanadski naučnik.
1900. – Rođen Aaron Copland, američki kompozitor i dirigent.
1903. – Rođen Zvonimir Miloš, hrvatski organizator otpora protiv fašizma.
1904. – Rođen Dick Powell, američki glumac.
1905. – Rođen John Henry Barbee, američki gitarist i pjevač.
1906. – Rođena Louise Brooks, američka glumica.
1907. – Rođena Astrid Lindgren, švedska književnica.
1907. – Rođen William Steig, američki crtač stripova i pisac dječjih knjiga.
1909. – Rođen Joseph McCarthy, američki političar.
1910. – Rođen Eric Malpass, engleski romanopisac.
1915. – Rođena Martha Tilton, američka pjevačica.
1916. – Rođen Roger Apéry, francuski matematičar.
1919. – Rođena Lisa Otto, njemačka sopranistica.
1922. – Rođen Butros Butros-Gali (engl. Boutros Boutros-Ghali), generalni sekretar UN-a u periodu od 1992. do 1996.
1922. – Rođena Veronica Lake, američka glumica.
1929. – Rođen Horst Janssen, njemački grafičar.
1930. – Rođen Edward White, astronaut.
1935. – Rođen kralj Husein ibn Talal, odnosno Husein I od Jordana, jordanski kralj.
1937. – Rođen Zekerijah Đezić, bosanskohercegovavčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj.
1943. – Rođen Jim Cantalupo, šef “McDonalds”-a.
1943. – Rođen Peter Norton (engl. Piter Norton), američki programer i izdavač softvera. On je najpoznatiji po računarskih programa i knjiga koje nose njegovo ime i portret.
1948. – Rođen Čarls, princ od Velsa (engl. Charles, Prince of Wales), punim imenom Čarls Filip Artur Džordž (engl. Charles Philip Arthur George), britanski prijestolonasljednik.
1950. – Rođen Vladimir Smiljanić-Babura, hrvatski rukometaš.
1953. – Rođen Dominique de Villepin, francuski premijer.
1954. – Rođena Condoleezza Rice, američka političarka i ministrica vanjskih poslova.
1972. – Rođena Edyta Gorniak, poljska pjevačica.
1975. – Rođena Gabrijela Sabo, rumunska atletičarka.
1979. – Rođena Olga Kurylenko, ukrajinska glumica i model.
1980. – Rođen Karlos Kabezas, španski košarkaš.
1982. – Rođen Gradimir Crnogorac, bosanskohercegovački fudbaler.
1983. – Rođen Alehandro Falja, kolumbijski teniser.
1993. – Rođen Nikola Adamovic-Adam, Srpski reper.
1993. – Rođena Amira Halilović, bosanskohercegovačka alpska skijašica.
1996. – Rođen Borna Ćorić, hrvatski teniser.
Umrli na današnji dan
565. – Umro Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós), car Istočnog Rimskog carstva.
1263. – Umro Aleksandar Nevski, ruski knez.
1391. – Umro Sveti Nikola Tavelić, hrvatski svetac.
1556. – Umro Giovanni della Casa, italijanski pjesnik.
1633. – Umro William Ames, engleski filozof.
1691. – Umro Tosa Mitsuoki, japanski slikar.
1716. – Umro Gottfried Leibniz, njemački filozof i matematičar.
1825. – Umro Jean Paul, njemački pisac.
1829. – Umro Louis Nicolas Vauquelin, francuski farmaceut i hemičar.
1831. – Umro Georg Vilhelm Fridrih Hegel (njem. Georg Wilhelm Friedrich Hegel), njemački filozof.
1861. – Umro Antun Mihanović, hrvatski književnik.
1866. – Umro portugalski kralj Miguel.
1893. – Umro Milan Kujundžić Aberdar, srpski filozof, političar, pjesnik, ministar i akademik SANU-a.
1915. – Umro Booker T. Washington, američki pronalazač i pisac.
1916. – Umro Saki, britanski pisac.
1921. – Umrla Isabela Brazilska, brazilska plemkinja.
1946. – Umro Manuel de Falla, španski kompozitor.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti Kozma i Damjan, vračevi – Vračevi, Sveti Vrači.
– Sveti mučenik Erminigeld, carević.
– Prepodobni mučenik Jakov sa učenicima Jakovom i Dionisijem