Na današnji dan / 11. novembar
Događaji na današnji dan
43. p. n. e. – Oporučni glavni nasljednik i Cezarov usvojeni sin Gaj Julije Cezar Oktavijan, vojskovođa Marko Antonije i raniji vođa konjanika Aemilius Lepidus sklopili su u Bologni trojni savez – trijumvirat. Taj drugi trijumvirat u istoriji Rimskog Carstva dobio je od Senata puna ovlaštenja na pet godina kako bi u njegovu korist riješio građanski rat koji je izbio nakon Cezarovog ubistva.
308. – Rimski car Galerije proglasio svog starog saborca i zemljaka Licinija za svog avgusta-savladara.
1202. – Na podstrek Mlečana započela je krstaška opsada Zadra, koja je završila propašću grada.
1500. – Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali su tajni sporazum u Granadi o podjeli Italije.
1606. – Potpisan je Žitvanski mir između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
1790. – Prvi put donesena hrizantema u Evropu (Englesku) iz Kine.
1848. – Kod Varaždina je ban Josip Jelačić prešao Dravu.
1853. – Uništenje otomanske flote kod Sinopa.
1889. – Vašington je postala 42. država SAD-a.
1911. – Veliki požar zahvatio Visoko, koji je tom prilikom uništio 450 kuća i ostalih objekata.
1914. – Započinje Bitaka kod Lvova.
1918. – Sklopljeno primirje između pobjedničke Antante i njemačke vojske u Kompijenjskoj šumi (Francuska), čime je okončan Prvi svjetski rat.
1918. – Maršal Jozef Pilsudski proglasio je nezavisnu republiku Poljsku.
1940. – Britanski napad kojim su u luci Taranto napadom torpednih aviona onesposobljena tri italijanska vojna broda.
1941. – S teritorije Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu počelo je emitovanje programa radio stanice „Slobodna Jugoslavija“.
1942. – Njemačke trupe su u Drugom svjetskom ratu zaposjele i neokupirani dio Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju. Istog dana njemačke i italijanske trupe su okupirale i francusko ostrvo Korzika.
1944. – Počela je Batinska bitka u kojoj su jedinice sovjetske Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, posle teških borbi 23. novembra porazile njemačke snage.
1945. – Na prvim poslijeratnim izborima izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije.
1949. – Ukazom vlade Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu je osnovan Državni zbor narodnih plesova i pjesama.
1952. – Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu su prvi put prikazali svoj izum – video rekorder.
1960. – Proglašen je Nacionalni park Mljet, što je prvi pokušaj zaštite izvornog ekosistema na Jadranu.
1961. – Sovjetski grad Staljingrad je preimenovan u Volgograd.
1965. – Premijer Rodezije Ijan Smit jednostrano je proglasio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, koja je režim bele manjine proglasila ilegalnim i uvela trgovinske sankcije.
1971. – Senat SAD je ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svjetskog rata.
1973. – Jom Kipurski rat. Pod pritiskom SAD-a, Egipat i Izrael potpisuju mirovni sporazum.
1975. – Proglašena je nezavisnost Angole, posle pet vjekova portugalske kolonijalne vlasti. Prvi predsjednik Narodne Republike Angole postao je Agostinjo Neto.
1989. – Posle pada Berlinskog zida, prva stanica duhova je otvorena.
1992. – Engleska anglikanska crkva je napustila vjekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.
1996. – Predsjednik Gvatemale Alvaro Arsu je saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.
2000. – U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glečera Kicštajnhorna u masivu Hohen Tauern, u austrijski Alpama, život je izgubilo 159 osoba.
2000. – Stupio je na snagu Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, čime je zaokružena monetarna vlast u Crnoj Gori, inaugurisana prije godinu dana, uvođenjem njemačke marke u platni promet te republike.
2001. – Dan nakon prijema Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, član te organizacije postao je i Tajvan.
2002. – Predsjednik kompanije Majkrosoft, Bil Gejts poklonio je 100 miliona dolara za borbu protiv AIDS-a u Indiji.
2003. – Bugarski predsjednik Georgi Prvanov doputovao je u dvodnevnu posjetu Srbiji i Crnoj Gori. On je prvi bugarski šef države koji je nakon 53 godine, zvanično posjetio Beograd.
2003. – Sjedinjene Američke Države uvele su ekonomske i diplomatske sankcije Siriji, zbog podrške “palestinskom otporu izraelskoj okupaciji”.
2004. – Parlament Litvanije ratifikovao je novi Ustav Evropske unije. Litvanija je prva članica Unije koja je usvojila evropski ustav.
Rođeni na današnji dan
1050. – Rođen Henrik IV., njemačko-rimski car.
1493. – Rođen Paracelzus, švajcarski alhemičar, fizičar, astrolog i okultista.
1821. – Rođen Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский), ruski književnik, romanopisac, novelist i publicist.
1852. – Rođen Franc Konrad fon Hecendorf, austrougarski general i načelnik generalštaba.
1861. – Rođen Erih fon Falkenhajn, njemački vojskovođa i načelnik generalštaba.
1869. – Rođen Vitorio Emanuele III, italijanski kralj od 1900. do 1946.
1885. – Rođen Džordž Smit Paton, jedan od najboljih američkih generala u Drugom svjetskom ratu.
1905. – Rođen Josip Kolumbo, jedan od sedam sekratra SKOJ-a.
1922. – Rođen Kurt Vonegat mlađi, američki pisac.
1928. – Rođen Carlos Fuentes, meksički književnik.
1945. – Rođen Daniel Ortega, nikaragvanski političar i predsjednik.
1961. – Rođen Tonči Gabrić, hrvatski fudbaler i trener.
1962. – Rođena Demi Mur (engl. Demi Moore), američka glumica.
1964. – Rođena Željka Markić, hrvatska aktivistica.
1965. – Rođen Max Mutchnick, američki producent i scenarista.
1965. – Rođen Aldair, brazilski fudbaler.
1966. – Rođena Alison Dudi (engl. Alison Doody), irska glumica.
1971. – Rođen Goran Đorović, srpski fudbalski reprezentativac.
1972. – Rođen Đorđe Tomić, srpski fudbaler.
1974. – Rođen Leonardo Vilhelm Dikaprio (engl. Leonardo Wilhelm DiCaprio), poznati američki glumac.
1977. – Rođen Maniš, portugalski fudbalski reprezentativac.
1980. – Rođen Nenad Kovačević, srpski fudbaler.
1983. – Rođen Miho Bošković, hrvatski vaterpolist.
1983. – Rođen Philipp Lahm, njemački fudbaler.
Umrli na današnji dan
397. – Umro Sveti Martin, katolički svetac.
1331. – Umro Stefan Uroš III Dečanski, srpski kralj.
1405. – Umrla Milica Hrebeljanović, žena kneza Lazara Hrebeljanovića.
1855. – Umro Søren Kierkegaard, danski filozof, teolog i književnik.
1866. – Umro Pol Ber, francuski zoolog, fiziolog i političar.
1878. – Umro Stjepan Mitrov Ljubiša, crnogorski pisac i političar.
1917. – Umrla Liliuokalani, posljednja havajska kraljica.
1952. – Umro Eduard Miloslavić, hrvatski naučnik.
1960. – Umro Rudolf Fizir, hrvatski avijatičar.
1993. – Umro Dragomir Bojanić Gidra, srpski glumac.
2004. – Umro Jaser Arafat, pravo ime Muhamed Abd ‘ar-Ra’uf el Kudva el Husaini, palestinski političar.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti Avramije Zatvornik.
– Prepodobnomučenica Anastasija Rimljanka.
– Prepodobni mučenik Timotej Esfigmenski