Višković: Poslodavci će u zatvor zbog rada na crno

Jedna od narednih mjera Vlade Republike Srpske u cilju suzbijanja sive ekonomije i rada na crno biće krivično gonjenje poslodavaca, kod kojih se nađu neprijavljenii radnici.

Rekao je ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjednik Vlade RS Radovan Višković, koji napominje da je ova mjera već naišla na polemiku među određenim poslanicima, ali da ga to neće pokolebati.

Da li to planirate da uvedete kroz izmjene Krivičnog zakona RS?

Da, planiramo kroz izmjene KZ RS da propišemo da će držanje radnika na crno biti krivično djelo za koje će biti propisana kazna zatvora. Kazna će za neprijavljenog radnika i dalje ostati 2.000 KM, ali će, pored toga, protiv tog poslodavca biti podnesena i krivična prijava i prijetiće mu zatvorska kazna. Mislim da će tom mjerom bar 30 odsto poslodavaca odmah prijaviti radnike, koje sada drže na crno.

U vašem ekspozeu ste pomenuli borbu protiv sive ekonomije, posebno prakse poslodavaca da isplaćuju radnicima preko računa samo minimalac, dok im ostatak novca daju na ruke. Kako to riješiti?

Uradićemo određene analize i na osnovu njih ćemo preduzimati mjere. Jedna od naših mjera biće određene korekcije u Inspektoratu RS, jer inspekcije ne rade dobro svoj posao. Daćemo određenim inspektorima neka ovlaštenja, koja po dosadašnjem zakonu nisu imali. Ta ovlaštenja će imati mali broj inspektora i mnoge njihove kolege neće znati za to. Imaće ovlaštenje čak i da uđu na privatni posjed, bez naloga suda. Posebno ćemo se interesovati za neprijavljene radnike. Imamo slučajeve gdje neki ugostiteljski objekti rade non stop i uvijek su puni gostiju, a imaju prijavljenog jednog ili dva radnika. Ne treba da se lažemo i kažemo da taj objekat može raditi 24 sata dnevno, 365 dana u godini sa dva radnika. Ne može. Pogotovo ako vidite da su ta dva radnika prijavljena na minimalac. To je siva ekonomija.

Iz Saveza sindikata RS upozoravaju da se u toj sivoj zoni nalazi nekoliko hiljada radnika?

Ako je i 50 odsto od toga tačno, i to je previše. Upravo zbog toga mislimo da uvedemo promjene u Inspektoratu RS, pa će ti inspektori sa posebnim ovlaštenjima, koje sam pominjao, moći da kontrolišu čak i svoje kolege. Dešavalo se da neki inspektor ode u provjeru u neko preduzeće gdje već ima dobre odnose s vlasnikom, pa oni sjednu, popiju kafu i ovaj se vrati i napiše pozitivan izvještaj. E, to će se promijeniti. Ići će se na ciljane kontrole, pa će inspektor s posebnim ovlaštenjima, isti dan kada mu se kolega vrati, otići u kontrolu istog tog privrednog subjekta, izvršiti provjeru i te firme i izvještaja koji je njegov kolega napisao.

Da li ste identifikovali i druge probleme koje ćete rješavati već na početku Vašeg mandata?

Jedan od prvih prioriteta nam je da pomognemo privredi da postane konkurentna i produktivnija, kako bi se to onda prelilo na povećanje plata. To je automatski povezano sa pričom da u nekoj mjeri zaustavimo odlazak naših ljudi napolje. Nisam baš siguran da ćemo, čak iako povećamo plate i do 100 odsto, tako lako riješiti pitanje odlaska iz Srpske. Koliko god mi povećali plate ne možemo se zanositi idejom da ćemo biti konkurentni nekoj Njemačkoj, Austriji, Sloveniji… Na žalost, ti odlasci nisu samo iz RS, već i nekih evropskih zemalja. Ipak, to nas ne opravdava da ne trebamo preduzimati neke stvari. Kroz pomoć realnom sektoru mislim da ćemo moći povećati zaposlenost, plate, penzije i slično.

Mi ćemo ovih dana napraviti akcioni plan za 2019. i obavijestiti javnost o tome šta će nam biti prvi koraci. Mnogo stvari ćemo rješavati paralelno. Planiramo i raspakivanje parafiskalnih nameta, nakon čega ćemo sjesti sa poslovnom zajednicom i sindikatima i reći šta možemo ukinuti, a šta smanjiti. Želim da svi dobro pročitaju ekspoze i Program ekonomskih reformi Srpske za period 2019-2021. godine, jer tamo detaljno piše šta ćemo raditi i toga ćemo se pridržavati. Da li će to ići brže ili sporije zavisi od raznih faktora.

Na koji način ćete pomoći privredi?

Ukoliko, recimo, budemo imali rast direktnih poreza za par procenata, moći će se za taj procenat smanjiti direktno opterećenje privredi. Treba nam par godina, ako bi smanjivali po par procenata, da se približimo onom nivou iz 2008. godine. Efikasnost i konkurentnost privrede možemo povećati, između ostalog, i kroz smanjenje sive zone, nelojalne konkurencije i niza drugih mjera. Jedna od mjera za smanjivanje sive zone jeste i mijenjanje zakonskih rješenja kada je u pitanju dividenda, koju određeni poslodavci koriste za isplatu plata za rad na crno. Pokazalo se da im je to najjeftiniji način da dođu do keša, koji onda koriste u nešto što nije dobro. Planiramo da mijenjamo zakonska rješenja i da dividendu oporezujemo sa više od 10 procenata.

U vašem ekspozeu ste pominjali i reformu javnog sektora. Da li to znače otkazi za višak radnika?

Ne, već će se staviti moratorijum na dalje zapošljavanje, posebno neproduktivne radne snage, da ne kažem gomilanje administracije. Nećemo zaustaviti 100 odsto nova zapošljavanja, jer ne smijemo proizvesti štetne posljedice. Kada su u pitanju lokalne uprave, i tamo mislimo da uvedemo red, ali ne želimo da tjeramo nikoga na ulicu, ako se utvrdi da je višak. Osobe koje vode lokalne zajednice imaće mogućnost da osnuju preduzeće, koje je bitno za rad te lokalne zajednice, pa da preraspodijele višak radnika u to preduzeće. Osim toga, ponudićemo taj višak zaposlenih realnom sektoru. Ukoliko je neki pravnik, ekonomista ili slično, višak u lokalnoj zajednici ili Vladi RS, a potreban je nekom privrednom subjektu, spremni smo da prvu godinu dana izdvajamo iz budžeta za platu tog radnika. Nakon toga, obavezu preuzima poslodavac, koji se prethodno mora obavezati da će zadržati tog radnika.

Na koji način će se Vlada RS uključiti u zaštitu domaće proizvodnje?

S obzirom na to da zaštita domaće proizvodnje nije ingerencija Vlade RS, već stvar institucija na nivou BiH, mi ćemo kandidovati to pitanje na zajedničke institucije i pomoći u rješavanju tog problema. Međutim, ima tu određenih problema i tome se mora realno pristupiti. Ako je RS, recimo, došla do toga da ove godine ima pokrivenost uvoza izvozom preko 70 odsto, bojim se da se ne smijemo dovesti u poziciju da brzopleto i neodgovorno posegnemo za nekom mjerom, koja će izazvati kontramjere. Postavlja se pitanje šta ćemo onda mi sa tom našom robom!? Razumijem ljude koji se bave proizvodnjom samo za domaće tržište, pa su u nelojalnoj konkurenciji sa uvoznicima i uvozničkim lobijima. Međutim, šta ćemo sa onima koji svoju proizvodnju planiraju za izvoz!? Ako posegnemo za nekom mjerom zatvaranja granica ili „ograničenja“ u smislu nekog uvoza, da li će to izazvati istu kontramjeru?! Domaći proizvođači će uvijek imati našu podršku, ali moramo biti oprezni i pametni.

Koliko je realno očekivati da prosječna plata u Srpskoj uskoro poraste na 1000 KM?

Nama je cilj da dostignemo taj nivo plata, ali ne volim davati rokove. Da li ćemo doći u tu poziciju u junu, decembru ili nekog drugog dana, vidjećemo. Međutim, mogu sa sigurnošću reći da će već od 1. januara doći do povećanja prosječne plate za nekoliko procenata. Sa par mjera što je Vlada RS do sada napravila i sa najavljenim povećanjem od 8 odsto radnicima u obrazovanju, kulturi i slično, to će se automatski odraziti na povećanje prosječne plate. Ovdje ne mogu, a da se ne dotaknem prethodne mjere Vlade RS kada su plate povećane za 30 KM. Naime, mnogi su tada tu mjeru dočekali s podsmijehom. Međutim, niko nije pomenuo da je to povećanje od 30 KM koštalo budžet za skoro 70 miliona maraka. Ono čim nisam zadovoljan, kada je u pitanju ta mjera, jeste odnos poslovne zajednice. Očekivao sam da će se poslovna zajednica priključiti toj mjeri i dati svoj doprinos, tako što će od sebe dati još 20 KM, pa bi onda to povećanje bilo 50 KM. Međutim, nisu to učinili. Nisam pristalica toga da se država odriče svojih prihoda da bi neki neodgovorni privrednik, pored jednog džipa, kupio još jedan, ili pored pet stanova kupio još dva. Imamo dosta ideja kako neke stvari uraditi, unaprijediti i poboljšati život građana, ali nam najveći problem predstavlja zloupotreba tih mjera. Evo, čak i za ovu mjeru, koju sam pomenuo, do mene dolaze informacije da su određeni poslodavci čak tražili od svojih radnika da im vrate tih 30 KM. Ako je to tačno, onda smo zaista moralno došli do dna. Da sam se našao u poziciji da mi poslodavac kaže da od plate od koje ionako, možda, ne mogu živjeti, vratim i tih 30 KM, pa zaista mislim da bih i ja otišao iz ove zemlje. To više nije u pitanju puki odlazak zbog odlaska, već povreda dostajanstva, časti i ljudskosti. Ne želim da amnestiram Vladu RS od odgovornosti, ali ne može sav teret za odlaske iz RS biti samo na nama, već i na poslodavcima.

Već godinama se vodi rasprava o potrebi donošenja zakona o ispitivanju porijekla imovine. Kada se taj zakon može očekivati?

To je u nadležnosti Ministarstva pravde RS. Kao predsjednik Vlade RS neću im stati na put da kreiraju takvo zakonsko rješenje. Uvijek sam bio pristalica toga da se taj zakon donese, ali ne samo pro forme radi ili zbog politike, već da zaista ima neku svrhu i da bude provodljiv. Taj zakon mora da obuhvati sav period od rata pa do danas, a ne da se odnosi samo na današnje vrijeme. Što se mene lično tiče, moju imovinu mogu da ispitaju kad god hoće, sve je transparentno.

Pomenuli ste u Vašem ekspozeu da „zdravstvo u RS krvari“. Na šta ste konkretno mislili?

Na gomilanje neizmirenih obaveza. Moramo to zaustaviti. Ovdje se godinama pričalo o akcizama na duvanske proizvode i alkohol, kako bi zdravstveni sistem dobio dodatna sredstva. Mislim da se to pitanje treba pokrenuti u narednom periodu u institucijama BiH.