Magazin

Na današnji dan / 13. juli

Događaji na današnji dan

982. – Saraceni u savezu s Bizantom pobjeđuju cara Otona II. kod Crotonea.

1573. – Okončana je sedmomesečna opsada Harlema u okviru Osamdesetogodišnjeg rata.

Loading...

1579. – Osnovan je Karlovac.

1643. – Engleski građanski rat: rojalističke snage pobjeđuju parlamentarce Williama Wallera.

1822. – Kod Termopila grčka vojska pobedila tursku vojsku u ratu za nezavisnost Grčke.

1837. – U Bakingamsku palatu palatu u Londonu uselila se Viktorija I, kao prvi britanski monarh.

1878. – Završen je Berlinski kongres. Na njemu su evropske sile (Njemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska) uspostavile novi odnos snaga na Balkanu. Na kongresu je revidiran Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske 3. marta. Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje i znatno proširile svoje teritorije. Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.

1887. – U Beogradu započela zvanična meteorološka merenja i osmatranja na Provizornoj opservatoriji.

1919. – Britanski dirižabl R34 sleteo u Norflok čime je postao prva letjelica koja je preletjela Atlantski okean, od Velike Britanije do Sjedinjenih Američkih Država. Putovanje je trajalo 182 časa efektivnog leta.

1930. – U Montevideu, glavnom gradu Urugvaja počelo je prvo svjetsko fudbalsko prvenstvo. Na njemu je učestvovalo 13 timova, a tim Kraljevine Jugoslavije osvojio treće mjesto, pošto je još u prvom kolu pobijedio tim Brazila, a u polufinalu izgubio od domaćina, ekipe Urugvaj. „Malo finale“ se tada nije igralo.

1941. – U Crnoj Gori za vrijeme drugog svjetskog rata podignut ustanak protiv italijanskih okupatora. Najmasovniji ustanak u okupiranoj Evropi je okupio preko 30.000 ustanika, bez obzira na političku pripadnost.

1943. – Ključna faza Kurske bitke u Drugom svetskom ratu okončana je pobjedom sovjetske vojske. U bici je učestvovalo oko 6.000 tenkova. Nemačka vojska je izgubila oko 2.900 tenkova. Poginulo je i povređeno najmanje 230.000 vojnika.

1944. – Počela je sovjetska ofanziva na Pribaltik u Drugom svjetskom ratu. Crvena armija zauzela je grad Viljnus u Litvaniji.

1975. – Lansiran je američki svemirski brod „Apolo“ iz Kejp Kanaverala u Floridi. Ovaj svemirski brod učestvovao je u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru.

1977. – Njujork zbog nestanka struje ostao u potpunom mraku. Policija je uhapsila oko 3.000 pljačkaša.

1985. – Rok koncerti pod nazivom „Live Aid“ u organizaciji pjevača i humanitarnog radnika Boba Geldofa održani naporedo u Londonu i Filadelfiji. Preko 60 miliona dolara je bilo prikupljeno. Televizijski prenos koncerta je pratilo oko 1,5 milijarda gledalaca širom sveta.

1985. – Sovjetski skakač motkom Sergej Bubka prvi put u istoriji tog sporta preskočio šest metara u Parizu, čime je postigao i svetski rekord.

1992. – Jicak Rabin preuzeo dužnost premijera Izraela i rekao da je spreman posjetiti prijestolnice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.

1995. – Na Cetinju proglašena autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koju dosad nije priznala nijedna pravoslavna crkva na svetu. Svečanosti je prisustvovalo oko 300 vjernika.

1996. – U Berlinu je održan festival pod nazivom „Love Parade“. Na ulicama Berlina uz tehno muziku igralo je oko 500.000 ljudi. Bio je to najveći javni skup u tom gradu posle Drugog svetskog rata.

1999. – U centru Teherana više hiljada iranskih studenata sukobilo se s policijom zbog odluke vlasti da zabrani sve mitinge i nezvanična okupljanja.

2000. – Na Kosovu i Metohiji policija Ujedinjenih nacija saopštila je da se tokom prvih šest mjeseci 2000. godine u regionu dogodilo preko 1.900 incidenata; da je ubijeno 19 osoba i da je izvršeno niz napada, otmica, silovanja i podmetanja požara.

2001. – General Pervez Mušaraf, pakistanski predsednik, stigao u Indiju na samit posvećen smirivanju odnosa Pakistana i Indije.

2001. – Li Šaomin, kinesko-američki naučnik, osuđen u Kini zbog špijuniranja u korist Tajvana. Kineske vlasti naredile njegovu deportaciju. Sjedinjene Američke Države su zatražile od Kine da riješi i slučajeve pet zatvorenih naučnika, takođe američkih državljana.

2008. – U Malagi vaterpolisti Crne Gore na debitantskom nastupu osvojili Evropsko prvenstvo pobjedom nad reprezentacijom Srbije. 

Rođeni na današnji dan

100. p. n. e. – Rođen Gaj Julije Cezar, rimski državnik, vojskovođa i pisac.

Gaj Julije Cezar

40. – Rođen Gnej Julije Agrikola, rimski guverner Britanije.

1527. – Rođen John Dee, engleski naučnik.

1579. – Rođen Arthur Dee, engleski fizičar i alhemičar.

1590. – Rođen Klement X, papa.

1607. – Rođen Václav Hollar, češki glumac.

1608. – Rođen Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva.

1770. – Rođen Aleksandar Balashov, ruski general i državnik.

1798. – Rođena Aleksandra Fjodorovna, ruska carica, supruga ruskog cara Nikolaja I.

1821. – Rođen Nathan Bedford Forrest, konfederacijski general i originalni vođa Ku Klux Klana.

1841. – Rođen Otto Wagner, austrijski arhitekt.

1842. – Rođen Milovan Pavlović, srpski general, upravnik Vojne akademije; ministar vojske.

1862. – Rođen Samuel David Aleksander, hrvatski industrijalac, nestor hrvatskih industrijalaca, političar.

1901. – Rođen Mate Ujević, hrvatski pjesnik i enciklopedist.

1927. – Rođen Silvio Francesco, talijanski pjevač.

1928. – Rođen Bob Crane, američki glumac.

1934. – Rođen Vole Sojinka, nigerijski pisac, pesnik i dramaturg, prvi afrikanac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost (1986).

1935. – Rođen Kurt Westergaard, danski karikaturist.

1940. – Rođen Mirko Marjanović, pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.

1940. – Rođen Patrick Stewart, britanski glumac.

Patrick Stewart

1942. – Rođen Harison Ford. američki glumac.

Harrison Ford

1944. – Rođen Erne Rubik, mađarski pronalazač, vajar i profesor arhitekture, tvorac Rubikove zmije i Rubikove kocke.

1953. – Rođen Oliver Mandić, srpski muzičar.

1954. – Rođena Sezen Aksu, turska pjevačka diva.

1967. – Rođen Beni Benasi, italijanski haus di-džej.

1968. – Rođen Robert Gant, američki glumac.

1971. – Rođena Ivana Boban, hrvatska glumica.

1981. – Rođena Ineta Radeviča, letonska skakačica u dalj.

1985. – Rođen Guillermo Ochoa, meksički fudbalski golman. 

Umrli na današnji dan

1024. – Umro Henrik II. Sveti, njemačko-rimski car.

1491. – Umro Alfons V, portugalski princ.

1645. – Umro Mihajlo I, prvi ruski car iz dinastije Romanov.

1793. – Umro Jean-Paul Marat, francuski revolucionar.

1821. – Umro Pedro Juan Caballero, paragvajski političar.

1859. – Umro Toma Vučić Perišić, srpski vojskovođa iz doba Prvog i Drugog srpskog ustanka.

1896. – Umro Fridrih Kekule, nemački hemičar.

1906. – Umro Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik.

1921. – Umro Gabriel Lippmann, francuski fizičar.

1943. – Ubijen Ivan Goran Kovačić, hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritik.

1951. – Umro Arnold Šenberg, austrijski kompozitor.

1954. – Umrla Frida Kalo, meksička slikarka.

1976. – Umro Joahim Pajper, nemački SS pukovnik i ratni zločinac.

1979. – Umro Juraj Neidhardt, hrvatski arhitekt.

2006. – Umro Dragomir Felba, jugoslovenski i srpski filmski, pozorišni i televizijski glumac.

2011. – Umro Đuro Brodarac, hrvatski general i političar.

2013. – Umro Cory Monteith, Kanadski pjevač i glumac.

2014. – Umro Lorin Maazel, američki dirigent, violinist i skladatelj.

2014. – Umrla Nadin Gordimer, južnoafrička književnica.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sabor svetih apostola.

– Blaženi Petar carević.

– Prepodobni Georgije Iverski

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!