Magazin

Na današnji dan / 27. avgust

Praznici i spomendani na današnji dan

– Dan nezavisnosti Moldavije.

Događaji na današnji dan

479. p. n. e. – Grčko-perzijski ratovi: Grci su pobijedili u bici kod Plateje.

Loading...

55. p. n. e. – Rimski konzul Gaj Julije Cezar iskrcao se na Britaniju sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

1388. – U bici kod Bileće srpska vojska pod komandom Vlatka Vukovića je porazila osmanlijsku vojsku.

1527. – Grad Novi Vinodolski proživio je jedan od težih dana kada su Turci zapalili i opljačkali grad.

1776. – Britanske snage predvođene generalom Vilijamom Hauom su porazili američku Kontinentalnu vojsku pod komandom Džordža Vašingtona u bici za Long Ajland, najvećoj bici Američkog rata za nezavisnost.

1789. – Parlament Francuske usvojio je Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina.

1793. – Grad Tulon se pobunio protiv Francuske republike i dopustio britanskoj i španskoj floti da zauzmu njegovu luku, što je dovelo do francuske opsade Tulona.

1813. – U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta je sa 130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

1828. – Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle okončanja rata između Brazila i Argentine.

1832. – Crni Jastreb, vođa indijanskog plemena Sauka, se predao američkim vlastima, čime je okončan Rat Crnog Jastreba.

1883. – Erupcija Indonezijskog vulkana Krakatau prouzročila je jednu od najvećih vulkanskih nesreća u modernoj istoriji.

1896. – Vodio se Englesko-zanzibarski rat između Ujedinjenog Kraljevstva i Zanzibara. Trajao je samo 45 minuta i najkraći je rat u dosadašnjoj pisanoj istoriji.

1907. – Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zgradu parlamenta u Beogradu po projektu arhitekte Jovana Ilkića. Gradnja je trajala gotovo 30 godina, a prvo zasjedanje skupštine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936.

1916. – Italija je u Prvom svjetskom ratu objavila rat Njemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

1921. – Velika Britanija je postavila Fejsala, sina Šerifa Huseina, vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

1928. – U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rješavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rješavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

1936. – Postignut je sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.

1939. – Uzletio je Heinkel He 178, prvi avion s mlaznim motorom.

1940. – Petar Đurković, srpski astronom, otkrio asteroid 1700 Zvezdara.

1945. – Američke trupe su na kraju Drugog svjetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.

1946. – Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

1972. – Započelo je povremeno eksperimentalno emitiranje 2. programa Televizije Zagreb.

1990. – SAD su proterale 36 od 55 službenika ambasade Iraka u Vašingtonu.

1991. – Moldavija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

1992. – U Londonu je završena dvodnevna Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

1995. – Izrael i PLO su u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđene samo za oblast Gaze.

2000. – U Moskvi je u požaru izgorio televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

2001. – U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.

2003. – Mars se približio Zemlji najbliže u poslednjih 60.000 godina, prošavši na rastojanju od 55.758.005 km.

2013. – Otkriven neobični asteroid P/2013 P5, koji izgledom podsjeća na kometu sa šest repova.

Rođeni na današnji dan

1730. – Rođen Johann Georg Hamann, njemački filozof.

1770. – Rođen Georg Vilhelm Fridrih Hegel (njem. Georg Wilhelm Friedrich Hegel), njemački filozof.

Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel

1849. – Rođen Ivan Rendić, hrvatski kipar.

1865. – Rođen Čarls G. Doz, američki bankar i političar.

1884. – Rođen je američki filmski producent poreklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš, poznat kao Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju „Semjuel Goldvin Prodakšns“, koja se 1924. udružila s još dve filmske kuće u kompaniju „Metro-Goldvin-Majer“.

1890. – Rođen je američki slikar i fotograf Emanuel Radinski, poznat kao Men Rej, koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam.

1908. – Rođen Lindon Bejnz Džonson američki političar, potpredsjednik SAD od 1960, predsjednik od 1963, nakon ubistva Džona Kenedija. Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsjednika, pošto je pobijedio republikanca Barija Morisa Goldvotera.

1908. – Rođen Donald Bredman, australijski igrač kriketa.

1911. – Rođena Rahela Ferari, glumica.

1939. – Rođen Nikola Pilić, hrvatski teniser i trener.

1941. – Rođena Cesária Évora, zelenoortska pjevačica.

1949. – Rođen Ljubomir Balaban, privrednik i društveno-politički radnik.

1959. – Rođena Jeanette Winterson, engleska spisateljica.

1961. – Rođen Tom Ford, američki modni kreator i režiser.

1968. – Rođena Dafne Koler, izraelsko-američka informatičarka.

1968. – Rođen Petar Naumoski, makedonski košarkaš.

1975. – Rođena Nataša Tapušković, srpska glumica.

1976. – Rođen Carlos Moyá, španski teniser.

1977. – Rođen Deko, portugalski fudbalski reprezentativac.

1979. – Rođena Ana Begić, hrvatska glumica.

1984. – Rođena Mika Sugimoto, japanska džudistkinja.

1985. – Rođen Nikica Jelavić, hrvatski fudbaler.

Umrli na današnji dan

1474. – Umro Mahmud Paša Abogović, turski državnik, vojskovođa, pjesnik i veliki vezir južnoslavenskoj porijekla.

1576. – Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli. Raskošan kolorit i vještina upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse (“Venera Urbinska”, „Bahanal“, „Jupiter i Antiopa“).

1635. – Umro Lope de Vega, španski dramatičar i reformator.

1664. – Umro španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umjetnika španskog baroknog slikarstva.

1916. – Umro Petar Kočić, srpski pjesnik, pisac i političar. Rođen je u selu Stričići na Zmijanju, na planini Manjači kod Banje Luke, u današnjoj Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina.

Petar Kočić
Petar Kočić

1960. – Umro Sima Pandurović, srpski pjesnik, estetičar, esejista, kritičar, dramatičar i prevodilac.

1965. – Umro Le Corbusier, najpoznatiji švicarski arhitekt.

1967. – Umro Brian Epstein, menadžer grupe The Beatles.

1969. – Umrla Erika Mann, nemačka književnica i glumica.

1975. – U zatočeništvu je umro zbačeni car Hajle Selasije I (engl. Haile Selassie I), koji je 1928, posle smrti Menelika I, imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut je u vojnom udaru 1974. Postoje sumnje da je ubijen nekoliko dana prije nego što je zvanično objavljena njegova smrt.

1999. – Umro Helder Kamara, bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.

2015. – U Roterdamu preminuo Boris Aranđelović, srpski pjevač i član grupe Smak.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveti prorok Mihej.

– Sveštenomučenik Markel episkop Apamejski

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!