Društvo

Kada plata prestigne život: zašto građani i dalje osjećaju prazne novčanike

Iako su zvanični podaci o rastu prosječnih plata u Republici Srpskoj ohrabrujući, mnogi građani ističu da se to povećanje gotovo i ne osjeti u svakodnevnom životu. Primjera radi, ljubitelji pileće salate su preko noći morali da izdvoje marku i po više nego ranije, što je za mnoge bio signal da pređu na jeftiniju tunjevinu. Ovo poskupljenje, međutim, nije izolovan slučaj već dio šireg trenda koji polako, ali sigurno, troši svako povećanje primanja.

Glavno pitanje koje muči građane nije kolika je prosječna plata u entitetu, već šta se sa njom može priuštiti. Statistički izvještaji, ma koliko bili pozitivni, ne plaćaju račune, ne pune potrošačku korpu i ne sipaju gorivo u rezervoar. Istina je da su plate u odnosu na prošlu godinu veće za nešto više od 130 maraka, ali su istovremeno poskupjeli hrana, usluge, stanovanje, komunalije i gotovo sve što čini svakodnevicu.

Zbog toga veliki broj ljudi, uprkos većim primanjima, nema osjećaj da živi bolje. Razlika između zarade i stvarnih troškova života za mnoge je postala gotovo nepremostiva. Dodatnu zabrinutost izaziva podatak da Republika Srpska i dalje značajno zaostaje za prosjekom Evropske unije kada je riječ o bruto domaćem proizvodu po stanovniku, što ukazuje na to da privredni rast još uvijek nije dovoljan da obezbijedi očekivani životni standard.

Rasprava o platama, stoga, ne smije da se zaustavi na brojkama. Ona mora da obuhvati cijene, inflaciju i stvarnu kupovnu moć. Građane, na kraju krajeva, ne zanima koliko piše na platnoj listi, već koliko namirnica mogu staviti u korpu, koliko računa mogu podmiriti i da li im na kraju mjeseca ostane nešto više od praznog novčanika. Sve dok su odgovori na ta pitanja razočaravajući, rast plata ostaće samo dobra vijest na papiru.

Najbolji pokazatelj ekonomskog stanja nije prosječna zarada, već pitanje da li građanin na kraju mjeseca mora da odustane od nečega što mu je do juče bilo sasvim uobičajeno. Svaki novi talas poskupljenja podsjeća da ekonomske brojke imaju smisla samo kada ih građani osjete u sopstvenom novčaniku, a ne isključivo u statističkim izvještajima. Dok se taj jaz ne smanji, rasprava o rastu plata ostaće prije utjeha za tabele nego razlog za zadovoljstvo onih koji od svoje zarade žive.

Izvor: Glas Srpske

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pogledajte i
Close
Back to top button