BiH na globalnoj mapi nekretnina: Za stan potrebno više od 11 godina prihoda
BANJALUKA – Prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini mora izdvojiti više od jedanaest godišnjih prihoda kako bi kupilo prosječan stan ili kuću, što ovu zemlju svrstava iznad svjetskog prosjeka po pitanju nepristupačnosti nekretnina. Ovaj podatak ukazuje na to da rješavanje stambenog pitanja za većinu građana postaje sve teži i dugoročniji finansijski izazov.
Prema izvještaju UN Habitat World Cities Report 2026, odnos cijene nekretnine i prihoda u BiH iznosi 11,4, dok svjetski prosjek doseže 11,2. To praktično znači da bi prosječnom domaćinstvu trebalo više od jedanaest godina ukupnih primanja da dostigne vrijednost prosječne nekretnine, ne uzimajući u obzir kamate, hipotekarne kredite i ostale troškove kupovine. Iako cijene stanova u BiH nisu među najvišima u Evropi, relativno niske plate i ograničena kupovna moć čine put do vlastitog krova nad glavom znatno težim nego što to same brojke o cijenama pokazuju.
Kada se uporedi sa zemljama regiona, BiH se nalazi u povoljnijoj poziciji. U Sloveniji je za kupovinu stana ili kuće potrebno dvanaest godišnjih prihoda, u Hrvatskoj 13,2, u Sjevernoj Makedoniji 13,3, dok je u Srbiji potrebno gotovo šesnaest godišnjih prihoda prosječnog domaćinstva. Direktor Agencije za nekretnine „Remaks“ Dragan Milanović ističe da je kod nas kulturološki fenomen i navika da budemo vlasnici nekretnina. „Naš narod gleda nekretnine kao sigurnost, a podstanarstvo kao stigmu i simbol neuspjeha. U Njemačkoj je sasvim prirodno da ljekar živi u podstanarskom stanu, te nakon pet godina karijere promijeni taj stan i preseli u drugi grad gdje dobije posao u novoj klinici. On je podstanar iako ima vrhunska primanja. Kod nas je imperativ da imamo nekretninu, jer su nas tako generacijama učili“, kazao je Milanović.
On je dodao da je BiH neuporedivo iznad svih evropskih zemalja po broju nekretnina u vlasništvu. „Osamdeset odsto naših građana živi u svojim nekretninama, dok je evropski prosjek oko 50 odsto. Ljudi kod nas ulažu u nekretnine jer tu vide sigurnost, a sve je to uticalo na povećan broj prodaja stanova. Odnos prihoda i cijene nekretnine ne razlikuje se puno u odnosu na ostale zemlje – kod nas su niži prihodi, a tamo su više cijene, tako da je sve približno isto“, objasnio je Milanović.
Podaci istraživanja otkrivaju velike razlike među državama. Najpovoljniji odnos cijene nekretnina i prihoda imaju Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje je pokazatelj svega tri, što znači da su za kupovinu prosječne nekretnine potrebna tri godišnja prihoda domaćinstva. Među razvijenim ekonomijama izdvajaju se Sjedinjene Američke Države sa odnosom 4,5, čime se svrstavaju među najpristupačnija stambena tržišta. Po ovom pokazatelju SAD su ispred Kanade (9,4), Australije (7,5), Velike Britanije (8,3), ali i brojnih evropskih država.
S druge strane, najnepristupačnije tržište nekretnina na svijetu ima Sirija, sa odnosom od čak 86,7, a slijede Šri Lanka (40,8) i Kina (34,6). Visoke pokazatelje bilježe i Južna Koreja, Tajland, Vijetnam i Filipini. Ni Evropa nije pošteđena problema – Portugalija ima odnos cijene nekretnina i prihoda od 12,6, Francuska 11,8, Luksemburg 11,5, dok Njemačka bilježi 10,7, što pokazuje da čak ni visoki prihodi ne garantuju lakšu kupovinu stana ako cijene nekretnina rastu brže od zarada.
Prema procjenama UN, gotovo tri milijarde ljudi širom svijeta još uvijek nema adekvatan pristup stambenom tržištu, jer cijene nekretnina već godinama rastu brže od prihoda. Taj negativan trend sve više pogađa i zemlje regiona, uključujući BiH, gdje je kupovina prvog stana za mnoge mlade porodice moguća isključivo uz dugoročno kreditno zaduživanje.
Izvor: Glas Srpske
