Društvo

Kadifa – neprocjenjiv saveznik u borbi protiv štetočina u povrtnjaku

Nekadašnja seoska dvorišta gotovo bez izuzetka krasio je bar jedan grm žute ili narandžaste kadife. Danas ovaj starinski cvijet mnogi neopravdano čupaju smatrajući ga običnim korovom, ne sluteći kakve sve koristi može donijeti bašti. Iako njegov snažan miris nekima podsjeća na tvora, kadifa predstavlja odličnog prirodnog saveznika u zaštiti povrtnjaka od štetnih organizama.

Nekada neizostavni ukras seoskih dvorišta

Kadifa je decenijama unazad bila gotovo obavezan dio svakog seoskog imanja, a posebno su je cijenile starije generacije. Medjutim, s vremenom je pala u zaborav i danas je sve češće tretiraju kao korov koji treba ukloniti. Upravo ta nedovoljna informisanost o njenim svojstvima dovodi do toga da se mnogi lišavaju prirodne zaštite koju im ovaj skromni cvijet pruža.

Prirodna zaštita od štetočina

Najpoznatije su francuska i afrička kadifa, pri čemu se francuska vrsta posebno cijeni zbog svog mirisa koji odbija pojedine štetne insekte i nematode iz zemljišta. Ovo svojstvo čini je izuzetno vrijednom u organskom uzgoju povrća, jer smanjuje potrebu za hemijskim sredstvima zaštite. Ipak, treba imati u vidu da kadifa nije potpuna zamjena za druge mjere zaštite bilja, već prije svega dopuna u integriranoj borbi protiv štetočina.

Sadnja uz povrće donosi višestruke koristi

Stručnjaci preporučuju sadnju kadife u neposrednoj blizini paradajza, tikvica i drugog povrća. Na taj način biljke dobijaju dodatnu zaštitu od pojedinih napasti, a istovremeno se ne narušava prirodna ravnoteža u bašti. Ovaj cvijet može se posaditi i kao granična kultura ili izmedju redova povrća, čime se postiže efekat prirodne barijere protiv nepoželjnih insekata.

Cvijet koji privlači pčele i leptire

Osim što štiti baštu, kadifa tokom cijelog ljeta svojim živopisnim cvjetovima privlači pčele i leptire, čime doprinosi oprašivanju i biološkoj raznolikosti vrta. Zbog toga ovaj skromni, ali izuzetno korisni cvijet zaslužuje da ponovo dobije mjesto u dvorištima i povrtnjacima. Njegovim očuvanjem čuvamo tradiciju i istovremeno pomažemo prirodi da se sama zaštiti.

Izvor
Glas Srpske

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button