Gubici vode u RS premašuju 46 odsto, Banjaluka uvodi redukcije
Dok se građani Banjaluke tokom ljeta suočavaju sa ozbiljnim poremećajima u snabdijevanju vodom, gubici vode u RS premašuju 46 odsto, a stručnjaci upozoravaju da je problem postao sistemski. U potkozarskim naseljima na području Banjaluke proglašena je vanredna situacija, uz redukciju po modelu „dva dana ima, dva dana nema vode“.
Kritična situacija u Banjaluci
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku RS za 2024. godinu, javni vodovodi u entitetu zahvatili su ukupno 109.706.000 kubnih metara vode. Gubici u mreži iznosili su 50.711.000 kubika, odnosno 46,2 odsto ukupno zahvaćene količine, što znači da gotovo polovina vode ne stigne do potrošača.
U poređenju s 2023. godinom, gubici su povećani za više od osam miliona kubnih metara, dok je domaćinstvima isporučeno 6,1 odsto manje vode nego prethodne godine. Dodatni problem predstavljaju prekomjerna urbanizacija i betonizacija površina, koje onemogućavaju prirodno obnavljanje podzemnih voda.
Upozorenja stručnjaka i aktivista
Iz Udruženja za zaštitu potrošača „DON“ iz Prijedora poručuju da pitanje vodosnabdijevanja prevazilazi okvire rada vodovodno-komunalnih preduzeća. Izvršna direktorka Murisa Marić za Fenu ističe da se prirodna bogatstva uništavaju golom sječom, kamenolomima i rudarenjem, čime se smanjuju rezerve vode, a uz nestručno rukovođenje i zastarjelu infrastrukturu problem postaje sve izraženiji. Kako navodi, voda je građanima danas veoma skupa.
Prof. dr Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, upozorio je na drastičan pad izdašnosti podzemnih izvora. Prije petnaest godina, za potrebe fakultetskog objekta, izdašnost izvora iznosila je oko 3,5 litara u sekundi, dok je sada pala ispod 1,5 litara u sekundi. Čvoro objašnjava da su zabetonirane površine u gradovima dovele do toga da ispod zelenih površina nema dovoljno vode.
Bez hitne rekonstrukcije mreže, zaštite slivnih područja i obuzdavanja neplanske gradnje, ljetne nestašice vode mogle bi prerasti u stalnu krizu s dugoročnim posljedicama, upozoravaju sagovornici.
