Banjaluka

1,7 miliona maraka za razvoj poljoprivrede i sela u Banjaluci

Banjaluka je ove godine za razvoj poljoprivrede i sela izdvojila 1,7 miliona KM, a pravo na podsticaje imaju fizička i pravna lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom na području grada i ispunjavaju uslove propisane pravilnikom.

Šta obuhvataju podsticaji

Mjere podrške obuhvataju nabavku sjemena i mineralnog đubriva za registrovane i neregistrovane proizvođače, opremu, rekonstrukciju ili izgradnju objekata za animalnu i biljnu proizvodnju, te nabavku krupne i sitne mehanizacije.

Direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka Bojan Pećanec istakao je da su ove godine uvedene nove podsticajne politike, među kojima su premije za sistem krava-tele i sistem ovca-koza. Dodao je da postoji i pomoć za veterinarske usluge, kao i podrška mljekarima do 0,10 KM po litri mlijeka.

Organska proizvodnja u fokusu

Podsticaj za organsku poljoprivredu dolazi i iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje već godinama podržava ovaj sektor, a njeno uključivanje u podsticaje Centra trebalo bi da ubrza razvoj organske proizvodnje na području Banjaluke.

Bojan Kecman iz Resora za pružanje stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske savjetovao je proizvođače, posebno one manje sa skromnijim površinama, da se u što većoj mjeri okrenu organskoj proizvodnji. Kako je rekao, ona donosi brojne benefite, ne samo kroz podsticaje ministarstva i Centra, već i zato što bi stanovništvo na taj način jelo zdravu hranu i izbjeglo pesticide.

Nevenko Granolić, predstavnik Poljoprivredne zadruge Agro neven, na čiju inicijativu je organska proizvodnja obuhvaćena podsticajima, i sam godinama ulaže u ovaj vid poljoprivrede, a svoje proizvode, kako navodi, prodaje i u Republici Srpskoj i u evropskim zemljama.

Granolić je ocijenio da bez podsticaja, kako na republičkom tako i na lokalnom nivou, poljoprivredna proizvodnja, a naročito organska, ne bi mogla opstati na tržištu. Organska proizvodnja, objašnjava on, ima znatno manje prinose u odnosu na druge proizvodnje, dok komercijalna proizvodnja sve teže može da se nosi s konkurencijom iz Albanije i Turske, koja nudi preniske cijene.

Potreban veći budžet

U Centru za razvoj poljoprivrede i sela smatraju da je za veća ulaganja u domaću proizvodnju neophodan gotovo dvostruko veći budžet, koji bi, kako se nadaju, mogao biti obezbijeđen naredne godine.

Izvor
ATV

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button