1,7 miliona maraka za razvoj poljoprivrede i sela u Banjaluci

Banjaluka je ove godine za razvoj poljoprivrede i sela izdvojila 1,7 miliona KM, a pravo na podsticaje imaju fizička i pravna lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom na području grada i ispunjavaju uslove propisane pravilnikom.
Šta obuhvataju podsticaji
Mjere podrške obuhvataju nabavku sjemena i mineralnog đubriva za registrovane i neregistrovane proizvođače, opremu, rekonstrukciju ili izgradnju objekata za animalnu i biljnu proizvodnju, te nabavku krupne i sitne mehanizacije.
Direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka Bojan Pećanec istakao je da su ove godine uvedene nove podsticajne politike, među kojima su premije za sistem krava-tele i sistem ovca-koza. Dodao je da postoji i pomoć za veterinarske usluge, kao i podrška mljekarima do 0,10 KM po litri mlijeka.
Organska proizvodnja u fokusu
Podsticaj za organsku poljoprivredu dolazi i iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje već godinama podržava ovaj sektor, a njeno uključivanje u podsticaje Centra trebalo bi da ubrza razvoj organske proizvodnje na području Banjaluke.
Bojan Kecman iz Resora za pružanje stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske savjetovao je proizvođače, posebno one manje sa skromnijim površinama, da se u što većoj mjeri okrenu organskoj proizvodnji. Kako je rekao, ona donosi brojne benefite, ne samo kroz podsticaje ministarstva i Centra, već i zato što bi stanovništvo na taj način jelo zdravu hranu i izbjeglo pesticide.
Nevenko Granolić, predstavnik Poljoprivredne zadruge Agro neven, na čiju inicijativu je organska proizvodnja obuhvaćena podsticajima, i sam godinama ulaže u ovaj vid poljoprivrede, a svoje proizvode, kako navodi, prodaje i u Republici Srpskoj i u evropskim zemljama.
Granolić je ocijenio da bez podsticaja, kako na republičkom tako i na lokalnom nivou, poljoprivredna proizvodnja, a naročito organska, ne bi mogla opstati na tržištu. Organska proizvodnja, objašnjava on, ima znatno manje prinose u odnosu na druge proizvodnje, dok komercijalna proizvodnja sve teže može da se nosi s konkurencijom iz Albanije i Turske, koja nudi preniske cijene.
Potreban veći budžet
U Centru za razvoj poljoprivrede i sela smatraju da je za veća ulaganja u domaću proizvodnju neophodan gotovo dvostruko veći budžet, koji bi, kako se nadaju, mogao biti obezbijeđen naredne godine.



