Prevara na TEMU-u: zašto građani BiH ostaju bez zaštite?
Prevara na TEMU-u sve je realnija opasnost za građane Bosne i Hercegovine koji kupuju putem ove platforme, a pritom nemaju gotovo nikakvu zaštitu. Sponzorisane objave platforme TEMU, koje se sve češće pojavljuju na društvenim mrežama i kroz druge oblike internet oglašavanja, sadrže i fotografije nastale pomoću vještačke inteligencije, na kojima se vide moderni logistički centri s natpisima poput „TEMU Bosna i Hercegovina“.
Lažan utisak o lokalnom poslovanju
Takav utisak, međutim, ne odgovara stvarnom stanju, pa se postavlja pitanje obmane potrošača. Zakon o zaštiti potrošača Bosne i Hercegovine u članu 29 zabranjuje poslovnu praksu i oglašavanje koje može dovesti kupca u zabludu o bitnim činjenicama vezanim za robu ili trgovca. Kada se vizuelnim sadržajem sugeriše da kompanija ima lokalnu logističku infrastrukturu, iako ona ne postoji, potrošač može donijeti odluku koju u drugačijim okolnostima možda ne bi donio.
Neravnopravan položaj na tržištu
Posebno zabrinjava činjenica da se pravila očigledno ne primjenjuju jednako na sve učesnike na tržištu. Domaći trgovci u BiH podliježu redovnim inspekcijskim kontrolama i suočavaju se sa značajnim novčanim kaznama zbog nepravilnosti u oglašavanju ili informisanju potrošača. Istovremeno, velike međunarodne online platforme često posluju bez vidljive reakcije nadležnih institucija.
Na taj način, kako se navodi, nastaje neravnopravan položaj na tržištu, što šteti domaćim privrednicima, a potrošači ostaju bez jednakog nivoa zaštite koji im zakon garantuje.
Šta kaže Agencija za nadzor nad tržištem
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH poručuju da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe. U tim slučajevima, za eventualne štete, nepravilnosti i kršenje propisa nadležni su inspektorati. Kada je riječ o platformi TEMU, ukoliko potrošač bude prevaren, ne može računati na zaštitu.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da proizvodi najčešće dolaze direktno od inostranih dobavljača, a nadzor robe koja se nudi putem internet platformi još uvijek nije u potpunosti zakonski regulisan. Iz Agencije dodaju da je u slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH provođenje mjera nadzora značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice prema kojem bi se mjere mogle preduzeti.
Zbog toga, kako zaključuju, sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine.
Potrebna jednaka pravila
Pravila za tržišne utakmice morala bi biti jednaka za sve. Ako su domaći trgovci obavezni da poštuju zakone Bosne i Hercegovine, isti standard mora važiti i za međunarodne platforme koje svoje proizvode i usluge nude građanima naše zemlje.
