Nauka i tehnologija

Novi robot sa TU Wien popravlja metalne dijelove na mjestu kvara

Novi robot sa TU Wien mogao bi da bude odgovor na skupe industrijske zastoje. Tim koji predvodi srpski naučnik Željko Šarić razvio je mobilni sistem za popravku oštećenih metalnih komponenti direktno na mjestu kvara, čime bi se izbjeglo višednevno čekanje na rezervne dijelove i smanjili troškovi.

Mobilna radionica u kontejneru

Projekat je nastao na Tehničkom univerzitetu u Beču (TU Wien), a Šarić radi na Institutu za proizvodnu tehnologiju (IFT). Umjesto da se oštećeni dio šalje u specijalizovanu fabriku, čitava oprema dolazi do njega.

Standardni transportni kontejner dužine 20 stopa, u kojem je smješten sistem, može da se utovari na kamion i stigne do pogona, elektrane ili gradilišta – svuda gdje je dio otkazao. U njemu se nalaze robotski sklop, senzori i posebni algoritmi namijenjeni aditivnoj proizvodnji i popravci metala.

Kako se metal vraća u prvobitni oblik

Prvi korak je automatsko skeniranje oštećenog dijela, na osnovu kojeg nastaje precizan trodimenzionalni model. Softver potom upoređuje snimljeno stanje s originalnom geometrijom komponente i utvrđuje koliko materijala nedostaje.

Šarić ističe da je najzahtjevnije tačno izračunati geometrijsku razliku i zapreminu materijala koju treba dodati da bi dio ponovo dobio prvobitni oblik. Potom ruka robota, postupkom sličnim elektrolučnom zavarivanju, nanosi metal u slojevima, tačku po tačku.

Brzina je izuzetna jer se zavarivački zahvat ponavlja i do 200 puta u sekundi. U suštini, radi se o nekoj vrsti 3D štampe, samo što se umjesto plastike koriste industrijski metali i legure.

Manji troškovi i kraći zastoji

Najveća prednost jeste mobilnost, jer se umjesto transporta velikih i teških dijelova oprema dovozi na mjesto kvara. To može skratiti prekide rada, smanjiti troškove transporta i količinu materijala koji se baca.

Tehnologija bi mogla naći primjenu u teškoj industriji, energetici i transportu, gdje oštećenje velikog metalnog dijela može zaustaviti rad na više dana, a gubici se broje u desetinama hiljada evra.

Izvor
BanjaLuka.net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button