Košljun – ostrvo mira i istorije kod Krka
Košljun je pravo ostrvo mira i istorije, smješteno u Puntarskoj dragi, svega oko 750 metara od obale Krka. Na ovom malom, gotovo u potpunosti zelenom komadu kopna stalno žive četvorica franjevaca.
Ostrvo, koje mještani nazivaju i Mostir, zaštićeno je kao park-šuma. Iako na prvi pogled djeluje kao prirodni biser, njegov kulturni i vjerski značaj daleko prevazilazi pejzažne ljepote. U sklopu Košljuna nalaze se franjevački samostan, muzejske zbirke, biblioteka i vrijedna umjetnička djela, zbog čega se smatra jednim od najvažnijih mjesta ovog dijela Krka.
Do ostrva brodićem iz Punata
Do Košljuna se dolazi brodićima koji polaze iz luke u centru Punata, a plovidba traje oko deset minuta. Već po dolasku posjetioci shvataju da je ovo drugačija destinacija od tipičnih turističkih lokacija na Jadranu – bez velikih objekata, buke i gužve.
Poseban utisak ostavlja priroda. Na Košljunu je zabilježeno više od 540 biljnih vrsta, a gotovo cijelu površinu ostrva prekriva gusta vegetacija. Iza krošnji krije se samostan u kojem, prema podacima samostana, trenutno živi zajednica od četvorice franjevaca.
Od benediktinaca do Frankopana
Iako se Košljun danas prvenstveno vezuje za franjevački red, tragovi ljudskog prisustva na ovom mjestu znatno su stariji. Arheološki nalazi pokazuju da je ovdje bilo života i prije dolaska hrišćanstva, a kasnije su ostrvo nastanili benediktinci, koji su osnovali opatiju. Svetilište Svete Marije Košljunske vremenom je postalo važno vjersko i kulturno središte Krka i okoline.
Nakon benediktinaca, Košljun su preuzeli franjevci, a značajnu podršku pružali su im kneževi Frankopani. Samostan je obnovljen prema učenju svetog Bernardina Sijenskog, koji je smatrao da redovnici treba da žive daleko od velikih urbanih sredina. Izolovanost ostrva, okruženog morem i šumom, bila je idealna za takav način života. Frankopani su na Košljunu ostavili i vidljive tragove – u crkvi se čuvaju njihovi grbovi, kao i grob Katarine Frankopan s originalnom nadgrobnom pločom.
Biblioteka i etnografski muzej
Samostanska biblioteka čuva oko 30.000 knjiga, među kojima su stara i rijetka izdanja, rukopisi i istorijski dokumenti. Posebno mjesto zauzimaju glagoljske knjige i rukopisi, inkunabule i stare pergamene iz samostanske muzičke biblioteke. Iako je prostorno veoma mali, Košljun tako čuva građu čija vrijednost nadilazi njegove dimenzije.
U kompleksu se nalazi i etnografski muzej koji posjetiocima približava nekadašnji život stanovnika Krka. Na izložbi su makete brodova, drveno posuđe, poljoprivredni alati, oprema za proizvodnju sira, tradicionalni muzički instrumenti sopele, pribor za tkanje, narodne nošnje i keramika. Zbirke uključuju i stare novčiće, kao i istorijske geografske atlase.
Šetnja bez kafića i restorana
Obilazak Košljuna podrazumijeva šetnju kroz gustu šumu crnike, između malih kapela i drugih sakralnih objekata. Uz samu obalu stoji prepoznatljiva skulptura Svetog Franje, a na ulazu u samostanski kompleks posjetioce dočekuje tradicionalni franjevački pozdrav „Mir i dobro“, ispisan glagoljicom.
Jedna od najvećih posebnosti ovog ostrva jeste upravo ono čega na njemu nema. Košljun nema kafiće, restorane ni druge komercijalne sadržaje koji bi promijenili njegov miran karakter. Zbog toga se obilazak bitno razlikuje od uobičajenih turističkih izleta na Jadranu, a za posjetu je dovoljno izdvojiti oko dva sata.
Legenda o dva brata
Kao i mnoga stara jadranska mjesta, i Košljun ima legendu o svom nastanku. Prema narodnom predanju, na prostoru današnje Puntarske drage nekada se nalazilo plodno polje koje je pripadalo dvojici braće. Kada je došlo vrijeme da podijele rod, jedan brat je navodno pokušao da prevari drugog, koji je bio slijep. Nakon njegovog vapaja za pravdom, more je preplavilo čitavo polje.
Iznad vode je ostao samo dio zemlje koji je pripadao slijepom bratu. Predanje kaže da je upravo taj komad kopna današnji Košljun. Podatke o ovom ostrvu prenosi Nova.rs.
