Nekretnina bez nasljednika u RS: ko postaje vlasnik?
Nekretnina bez nasljednika u Republici Srpskoj, prema odredbama Zakona o nasljeđivanju, pripada državi. Koja su pravila u takvim situacijama i kako teče postupak, za naš portal objašnjava banjalučki advokat Vladimir Dragičević.
Republika Srpska kao nasljednik
Kada vlasnik umre bez zakonskih nasljednika, vlasništvo nad nekretninom prelazi na Republiku Srpsku, shodno članu 20. Zakona o nasljeđivanju. Dragičević naglašava da se Republika Srpska ne može odreći nasljeđa te da zaostavština koju preuzme postaje dio njene imovine.
Tok ostavinskog postupka
Dužina ostavinskog postupka zavisi od složenosti predmeta. Jednostavni slučajevi, kako navodi sagovornik, okončavaju se brzo pred notarom, dok se predmeti u kojima postoji spor oko sadržaja zaostavštine ili kruga nasljednika prosljeđuju sudu.
Da bi se utvrdilo da li pokojnik ima nasljednike, sud ili notar provjeravaju matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Kada nasljednici nisu poznati ili su nedostupni, zaostavština se često ne raspravlja – niko ne dostavlja matičnom kancelariji podatke o nasljednicima niti o imovini umrlog, pa sud utvrđuje da se zaostavština neće raspravljati. U tom slučaju imovina ostaje upisana na ime pokojnika sve dok neko od nasljednika ne predloži naknadno raspravljanje ili dok ne dođe u posjed trećeg lica po drugom osnovu.
Raspolaganje prije okončanja postupka
Imovinu može prodati isključivo njen vlasnik. Nakon smrti vlasnika, nekretnina prelazi na nasljednike koji je mogu međusobno ustupati, ali prema trećim licima mogu njome raspolagati tek po okončanju ostavinskog postupka i formalnoj uknjižbi.
Prava korisnika i obaveze
Osoba koja boravi u nekretnini bez pravnog osnova, poput važećeg ugovora o zakupu, nema zakonska prava na njeno korišćenje i nasljednici mogu zahtijevati predaju u posjed. Ukoliko ugovor o zakupu postoji, primjenjuju se pravila o otuđenju zakupljene stvari – nasljednici preuzimaju ulogu zakupodavca i moraju poštovati zaključeni ugovor.
Obaveze koje terete nekretninu, uključujući porez i dugove, nakon smrti prelaze na nasljednike. Umrla osoba više ne može biti obveznik poreskih obaveza, a potraživanja se mogu namiriti iz zaostavštine.
Potrebna dokumentacija
Za pokretanje ostavinskog postupka potrebni su izvod iz matične knjige umrlih, spisak nasljednika i dokaz o imovini poput posjedovnog lista ili zemljišnoknjižnog izvatka, a testament ako postoji. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti čim dobije smrtovnicu ili na prijedlog bilo koje zainteresovane osobe.
