Zašto je zelena Banjaluka ugrožena agresivnom urbanizacijom
Zelena Banjaluka suočava se sa ozbiljnim pritiscima agresivne i neplanske urbanizacije, upozoreno je na ekološkoj tribini „Životna sredina grada Banjaluka – stanje i izazovi“, koja je organizovana na inicijativu građana. Stručnjaci iz više oblasti složili su se da očuvanje prirodnog okruženja mora postati sastavni dio budućeg urbanog razvoja, uz veće oslanjanje na nauku, struku i potrebe stanovnika.
Prirodni kapital pod pritiskom
Marijana Kasapović Solomun, profesorica Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, istakla je da grad raspolaže izuzetnim prirodnim resursima i prepoznatljivim identitetom zelenog grada. Ključni izazov je, kako je ocijenila, sačuvati taj kapital u uslovima intenzivnog širenja grada. Podaci iz planskih dokumenata, dodala je, jasno pokazuju trend smanjenja zelenih površina po glavi stanovnika.
Poseban značaj za Banjaluku ima priobalna vegetacija, koja prema analizama čini čak 38,52 odsto ukupne zelene strukture. To potvrđuje koliko su Vrbas i njegovi zeleni koridori važni za cjelokupno funkcionisanje zelenog sistema grada, naglasila je Kasapović Solomun. Kao jedan od mogućih pravaca budućeg planiranja predstavljen je međunarodno prepoznat koncept „3-30-300“ – da stanovnik iz svog doma vidi najmanje tri stabla, da oko 30 odsto naselja bude pokriveno krošnjama i da kvalitetna zelena površina bude udaljena najviše 300 metara od mjesta stanovanja.
Među prioritetima za Banjaluku izdvojeno je očuvanje postojećih velikih i zdravih stabala, izrada savremenog i javno dostupnog katastra zelenila, povezivanje parkova, drvoreda, Vrbasa, Vrbanje, Banj brda, Kampusa i naseljskog zelenila u jedinstvenu mrežu, te intenzivnije ozelenjavanje škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i gusto izgrađenih dijelova grada.
„Banjaluka ne treba da postane zeleni grad – ona već ima taj identitet. Naš zadatak je da ga ne izgubimo tokom urbanog razvoja“, poručila je Solomunova.
Voda, zemljište i vazduh
Profesorica Mirjana Delić Jović govorila je o kvalitetu voda i zemljišta, ukazujući na potrebu njihovog kontinuiranog praćenja i blagovremenog djelovanja. Posebnu pažnju posvetila je upravljanju otpadnim vodama i izgradnji kolektorskog sistema, ocijenivši da je adekvatno prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda jedno od ključnih infrastrukturnih i ekoloških pitanja za grad.
„Zaštita vodnih resursa ne može biti odvojena od zaštite zemljišta, jer se zagađujuće materije prenose između različitih dijelova životne sredine“, istakla je Delić Jovićeva. Zato su, kako je dodala, kvalitetna komunalna infrastruktura, monitoring i prevencija zagađenja od posebnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ranka Radić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda upozorila je da pogoršanje kvaliteta vazduha u Banjaluci može ozbiljno ugroziti zdravlje građana. Posebno je skrenula pažnju na zimski period, kada koncentracije pojedinih zagađujućih materija dostižu veoma visoke vrijednosti, zbog čega to pitanje mora imati značajnije mjesto u planiranju mjera zaštite.
Otpad i higijena javnih prostora
Marko Galić iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske ukazao je na problem upravljanja otpadom i divljih deponija. Čistoća grada, kako je istakao, jedno je od osnovnih pitanja kvaliteta života i funkcionisanja komunalnog sistema.
„Neophodno je obezbijediti redovno, pravovremeno i pouzdano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na cijelom području grada, što trenutno nije slučaj“, naveo je Galić, dodajući da zato dolazi do prepunjenih kontejnera i narušavanja higijene javnih prostora.
Na tribini je poručeno da grad, koji želi da zadrži imidž uređene i zelene sredine, mora imati funkcionalan sistem odvoza otpada, uredna kontejnerska mjesta i sistemsko evidentiranje i uklanjanje divljih deponija. Nakon izlaganja održana je diskusija u kojoj su građani iznijeli konkretne probleme i prijedloge za unapređenje stanja životne sredine u Banjaluci, prenosi Srna.
