Univerzitet u Banjaluci pred novim ciljevima: Škrbić najavio reforme i jačanje saradnje
Aktuelna situacija u akademskoj zajednici odvija se redovnim tokom, a Univerzitet u Banjaluci treba da bude jedan od ključnih oslonaca napretka Republike Srpske, ocijenio je vršilac dužnosti rektora Ranko Škrbić u razgovoru za ATV.
Iskustvo sa Medicinskog fakulteta kao temelj
Komentarišući preuzimanje dužnosti, Škrbić je naveo da je odluka Senata donesena jednoglasno nakon ljetnih odmora, a na inicijativu dekana Ekonomskog fakulteta. On je naglasio da je prihvatio vođenje ove visokoškolske ustanove do sprovođenja redovnog konkursa, sa željom da uspješne prakse primijeni na cijelu akademsku mrežu.
Prema njegovim riječima, dugogodišnji rad na čelu Medicinskog fakulteta poslužio je kao presudan motiv, prvenstveno kroz unapređenje nastavnog procesa, naučnih istraživanja i jačanja međunarodnog ugleda. Kako je istakao, preduslov za uspješan rad jeste čvrsta saradnja i podrška svih fakulteta unutar univerzitetske zajednice.
Složen sistem od 17 fakulteta i instituta
Škrbić je ukazao na to da upravljanje cjelokupnim univerzitetom nosi znatno veću odgovornost u poređenju sa rukovođenjem jednim fakultetom. Univerzitetski kompleks, kako podsjeća, sačinjava 17 fakulteta zajedno sa institutima, što sa sobom nosi brojne organizacione izazove koji zahtijevaju potpuno novi pristup rješavanju problema.
Kao jedan od prioriteta istaknuto je prevazilaženje poteškoća u nastavi, intenzivnije povezivanje sa privredom, kao i proširenje saradnje sa inostranim partnerima i univerzitetima. Škrbić smatra da bi uvođenje dodatnih studijskih programa na engleskom jeziku privuklo više stranih studenata i predavača, čime bi se osigurala bolja pozicija na međunarodnim rang-listama.
Promjena načina vrednovanja rada profesora
Govoreći o strateškim smjernicama, vršilac dužnosti rektora je naglasio da je o pravcima razvoja već razgovarao sa dekanima i resornim ministrom, profesorom Dragom Mastilovićem. Prvi korak odnosi se na kadrovsko osnaživanje i izmjenu dosadašnjeg sistema vrednovanja rada akademskog osoblja.
Škrbić se osvrnuo i na period kada je obavljao funkciju ministra zdravlja u Vladi Republike Srpske, kada su u saradnji sa ministrom prosvjete definisana pravila prema kojima se rad profesora mjerio isključivo brojem časova. On je ocijenio da takav pristup više ne odgovara potrebama savremenog visokog obrazovanja, te najavio pripremu novih zakonskih rješenja koja će naučnicima i istraživačima omogućiti adekvatnije vrednovanje njihovog rada.
