Privreda

Zahtjevi poljoprivrednika: Da li je agrarni budžet dovoljan za pokrivanje troškova

Iznos od približno 180 miliona maraka, koliko bi prema procjenama trebalo da iznosi agrarni budžet Republike Srpske i tokom iduće godine, stvara sve veće nedoumice među domaćim proizvođačima koji se suočavaju sa poskupljenjem energenata i repromaterijala, dok pojedini predstavnici udruženja upozoravaju da je ključni problem u raspodjeli sredstava.

Poskupljenja inputa i teški uslovi proizvodnje

Predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić naveo je da proizvođači sve teže podnose troškove, ukazujući na to da izdvajanja za ovaj sektor ostaju nepromijenjena već treću godinu zaredom, uprkos rastu cijena goriva. Prema njegovim riječima, na terenu je sve manje ljudi koji se bave ovom djelatnošću, a vremenske nepogode dodatno otežavaju rad, zbog čega smatra da bi podrška morala biti znatno bolje osmišljena kako bi pomoć stigla do šireg kruga proizvođača na pravedan način.

Zahtjev povrtara za rast davanja od 30 odsto

S druge strane, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Darko Ilić smatra da bi sredstva namijenjena poljoprivredi trebalo uvećati za najmanje 30 procenata kako bi se ublažio udar poskupljenja. Ilić je skrenuo pažnju na najave o poskupljenju nafte i činjenicu da postojeći regres od 80 feninga po litru nije dovoljan, dodajući da distributeri najavljuju skuplji repromaterijal za 20 do 30 odsto, uz veće cijene sjemena i sadnog materijala, dok su otkupne cijene povrća trenutno niske.

Kritike na račun raspodjele i subvencija za mehanizaciju

Drugačiji stav iznio je predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić, koji ocjenjuje da postojeća suma od oko 180 miliona KM ne bi morala nužno da raste ukoliko bi se novac racionalnije trošio i usmjeravao isključivo u direktnu proizvodnju. Arsenić je naveo da se u pravilnicima nalaze brojne stavke, poput podrške raznim unapređenjima i naučnim institucijama, koje nemaju neposrednu vezu sa proizvodnjom. On je dodao da bi podržao povećanje sredstava isključivo ako bi novac išao u zaostala i zabačena seoska područja, te je predložio preispitivanje subvencija za nabavku traktora, navodeći primjere mašina koje nakon kupovine ostvaruju zanemarljiv broj radnih sati.

Izvor
Nezavisne novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button