Ministri finansija BRIKS-a poručuju: Neophodna hitna reforma Bretonvudskih institucija
Zemlje članice grupacije BRIKS zatražile su temeljno prilagođavanje vodećih svjetskih finansijskih organizacija savremenim privrednim tokovima, ističući da je neophodna hitna reforma Bretonvudskih institucija kako bi međunarodni poredak vjernije oslikavao realnu snagu ekonomija u razvoju.
Veća uloga država u usponu
U zajedničkom istupanju ministara finansija i guvernera centralnih banaka ovog bloka navedeno je da strukture koje rukovode Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom moraju doživjeti promjene u skladu sa preoblikovanjem globalne privrede koje traje decenijama unazad. Predstavnici članica naglašavaju da države u razvoju ostvaruju sve veći doprinos ukupnoj proizvodnji i ekonomskom rastu na planeti, zbog čega preuređenje upravljačkih mehanizama ostaje njihov trajan zadatak. Istovremeno, najavljeno je dalje usklađivanje zajedničkih nastupa unutar BRIKS-a sa ciljem izgradnje otvorenijih, pravednijih i odgovornijih globalnih finansijskih tijela.
Prema stavu iznesenom u dokumentu, preuređenje MMF-a i Svjetske banke nužno je sprovesti kako bi ove organizacije postale znatno prilagodljivije, djelotvornije, pouzdanije i nepristrasnije, čime bi se ujedno osnažio i njihov međunarodni legitimitet.
Nasljeđe poslijeratnog poretka
Temelji postojećeg finansijskog poretka udareni su neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada je Bretonvudski sistem omogućio oporavak brojnih privreda i uveo model plaćanja u kojem je američki dolar preuzeo ulogu globalnog standarda, uz napuštanje zlata u međunarodnim transakcijama. U tom periodu formirana je Međunarodna banka za obnovu i razvoj, kao ključna kreditna grana Svjetske banke zadužena za poslijeratnu obnovu, dok je MMF dobio zadatak da postavi jasna pravila u svjetskim finansijama.
Spor oko raspodjele glasačkih kvota
Uticaj koji pojedinačna država ostvaruje u organima upravljanja MMF-a i Svjetske banke direktno zavisi od dodijeljenih kvota. Ovi udjeli istovremeno određuju obim finansijskih davanja svake zemlje, ali i nivo sredstava koja može povući kroz kredite i podršku. Iako Odbor guvernera MMF-a periodično sprovodi analizu i reviziju kvota na temelju BDP-a članica, stvarna preraspodjela moći nailazi na ozbiljne političke prepreke.
Za temeljniju izmjenu kvota ponajviše se zalažu Kina i Indija, dok se takvim potezima protive Sjedinjene Države. Zvanični Vašington nastoji da sačuva udio koji Bijeloj kući omogućava da blokira bilo koju odluku unutar MMF-a. Posljedica takvog odnosa snaga jeste činjenica da, uprkos dosadašnjim revizijama, sve rastuće privrede zajedno, uključujući i Kinu, i dalje drže manje od polovine ukupnog kapitala u ovoj međunarodnoj instituciji.
