Upozorenje ljekara: Kada svakodnevno zaboravljanje prerasta u ozbiljan problem
Mnogi ljudi se u užurbanoj svakodnevici suočavaju sa situacijama poput traženja ključeva ili preispitivanja da li su zaključali vrata, ali stručnjaci poručuju da svakodnevno zaboravljanje u pojedinim okolnostima zahtijeva posebnu pažnju kako ne bi preraslo u ozbiljnije poteškoće.
Iako je nekada bilo uobičajeno pamtiti na desetine brojeva telefona, savremeni čovjek se nerijetko muči da reprodukuje i sopstveni kontakt. Neurolog Siniša Miljković pojašnjava da ovakve pojave prate prirodan proces starenja, ali i ukazuju na visok nivo stresa usljed istovremenog obavljanja većeg broja zadataka.
Prelazak na jednu po jednu obavezu
Prema riječima neurologa Miljkovića, rješenje leži u napuštanju paralelnog rada i prelasku na rješavanje pojedinačnih zadataka, uz stalnu brigu o mozgu kao centralnom dijelu tijela. Ipak, propusti u pamćenju ne smiju se olako ignorisati, jer kod približno 30 odsto osoba mogu voditi ka razvoju demencije ukoliko se zanemare. Pravovremena prevencija, sticanje novih znanja radi podsticanja sinapsi i korjenita promjena navika ključni su koraci ka očuvanju mentalnog zdravlja.
Kvalitetan san u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću povećava koncentraciju kiseonika u krvi, što pospješuje lučenje hormona zaduženih za zaštitu moždanih funkcija. Pored toga, ovaj organ zahtijeva i redovno vježbanje.
Vježbe uma i odbrambeni mehanizmi
Kako ističe Nevena Todorović, direktor Doma zdravlja Banjaluka, izuzetno je korisno praktikovati mentalnu gimnastiku, koja podrazumijeva čitanje knjiga, te rješavanje ukrštenica, zagonetki i rebusa. Stručnjaci napominju da čak i aktivno praćenje televizijskih kvizova može poslužiti kao odličan trening za moždane vijuge.
S druge strane, psiholog Anja Eraković naglašava da nemogućnost prisjećanja sitnih radnji često predstavlja prirodan štit organizma. Mozak, kao organ usmjeren na preživljavanje, filtrira mnoštvo podataka i rutinske poslove poput gašenja pegle ili zaključavanja stana i automobila obavlja automatski, trošeći minimalnu količinu mentalne energije, zbog čega se tih radnji kasnije često i ne sjećamo.
Tehnološki pritisak i odmor od ekrana
Dodatan izazov modernog doba predstavlja stalna izloženost telefonima i računarima. Zbog njihovog toksičnog uticaja, ljekari savjetuju sprovođenje svojevrsne detoks terapije, odnosno potpuno izbjegavanje ekrana najmanje sat vremena prije odlaska na spavanje i sat vremena nakon buđenja.
Sociolog Jadranka Berić upozorava da izuzetno ubrzan tempo života i savremena tehnologija ne utiču povoljno na ljudski mentalni sklop i kognitivne kapacitete, te da društvo pred pojedinca postavlja očekivanja koja nerijetko prevazilaze njegove stvarne mogućnosti. Zbog toga stručnjaci zaključuju da je neophodno usporiti ritam i svjesno smanjiti nivo stresa prije nego što manji propusti u pamćenju postanu ozbiljan zdravstveni problem.
