Novo poskupljenje goriva prijeti lančanim rastom cijena hrane i plina
Nagli skok vrijednosti sirove nafte na globalnim berzama podstakao je novo poskupljenje goriva na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine, što među građanima izaziva veliku zabrinutost pred početak jesenje sezone grijanja.
Globalni poremećaji i cjenovni rekordi
Početkom septembra barel sirove nafte premašio je nivo od 105 dolara, dok se početkom avgusta kretao između 80 i 85 dolara. Ovaj nagli uzlet posljedica je nestabilnosti na transportnim pravcima na Bliskom istoku, posebno u zoni Hormuškog moreuza, uvođenja novih restrikcija na izvoz energenata, kao i najava iz Saudijske Arabije o mogućem prekidu isporuke nafte prema Evropi.
Posljedice su se brzo prelile i na domaće tržište. Tokom ove sedmice litar dizela u Sarajevu prodaje se po cijenama od 3,56 do 3,86 KM, a stručne procjene ukazuju na mogućnost da cijene na pumpama dostignu i 4 KM po litru.
Strah od lančanog poskupljenja hrane
Rast cijena naftnih derivata u pravilu pokreće lavinu poskupljenja osnovnih životnih namirnica i komunalnih usluga, što predstavlja snažan udarac na kućne budžete. Uz to, predstojeći početak sezone grijanja donosi i opasnost od povećanja cijene plina, čija je vrijednost direktno vezana za kretanje nafte.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ Marin Bago naglašava da dugogodišnje iskustvo pokazuje kako poskupljenje energenata neminovno vodi do poskupljenja širokog spektra roba i usluga, iako mnoga od njih nemaju realno ekonomsko opravdanje.
Izostanak mjera i reakcije nadležnih
Bago upozorava da se u Bosni i Hercegovini ovakvi ekonomski udari prihvataju pasivno, bez adekvatne reakcije institucija koje bi morale zaštititi građane i privredu. Za razliku od zemalja u okruženju, poput Hrvatske koja je izdvojila pola milijarde KM za ublažavanje udara poskupljenja, domaće vlasti nisu povukle slične poteze niti izdvojile sredstva za pomoć socijalno ugroženim stanovnicima, poljoprivrednicima i privrednicima.
Prema njegovim riječima, dodatnu prepreku predstavlja i činjenica da se početkom oktobra održavaju izbori. Bago ističe da je u završnici budžetske godine i predizbornom periodu nerealno očekivati intervencije, jer nema ni planiranog novca ni političke volje, dok proces formiranja vlasti nakon izbora može potrajati mjesecima.
