Zašto vize za vozače iz BiH ne rješavaju krizu u transportu
Počev od 23. septembra, u opticaj stupaju posebne vize za vozače iz Bosne i Hercegovine koji obavljaju transport u Republici Hrvatskoj, ali predstavnici poslovnog sektora i prevozničkih preduzeća upozoravaju da ovaj korak predstavlja samo parcijalno gašenje požara, a ne trajno otklanjanje problema sa kojima se suočava domaća privreda.
Najveću prepreku poslovanju i dalje stvara strogo šengensko pravilo prema kojem državljani zemalja van ovog bloka mogu provesti najviše 90 dana unutar perioda od 180 dana. Izmjenama hrvatskog Zakona o strancima omogućeno je podnošenje zahtjeva za izdavanje viza, ali to donosi olakšanje samo za uski krug prevoza.
Ograničenje na bilateralni prevoz robe
U Konzorcijumu Logistika BiH navode da je riječ o dugotrajnoj vizi „D“, čija je upotrebljivost strogo ograničena. Član ovog konzorcijuma Hidajet Muratović ističe da se ova dozvola odnosi isključivo na bilateralni prevoz robe sa preduzećima iz Hrvatske, te da vozačima koji je upotrijebe u drugim državama Šengena prijeti poništavanje vize, uz kazne i za vozača i za prevoznika.
Zbog ovakvih uslova ostaje neizvjesna sudbina na stotine teretnih vozila koja svakodnevno prevoze industrijsku robu na tržišta Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Francuske i Poljske.
Zahtjevi upućeni i drugim evropskim zemljama
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto naglašava da se kroz intenzivne kontakte sa regionalnim i evropskim partnerima pokušava obezbijediti primjena sličnog modela i u drugim članicama Evropske unije. On je potvrdio da je zvanični zahtjev za uvođenje programa po uzoru na Hrvatsku već upućen vladama u Austriji, Slovačkoj, Italiji i drugim evropskim zemljama.
Opasnost od preregistracije preduzeća i većih troškova
Ukoliko se ne pronađe dugoročni dogovor, domaći privredni sektor mogao bi pretrpjeti teške posljedice. Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić upozorava da će domaći prevoznici biti prinuđeni da preregistruju svoja poslovanja ili kupe preduzeća u Sloveniji i Hrvatskoj, što bi posljedično višestruko poskupjelo transportne usluge.
Račić pojašnjava da registracija kamiona u BiH iznosi oko 2.500 KM, dok u Sloveniji dostiže 6.000 KM, uz znatno veće izdatke za radnike i tekuće poslovanje. Zbog procjene da Evropska komisija ne pokazuje namjeru da mijenja propise, on napominje da cjelokupna diplomatija i Vijeće ministara moraju usmjeriti napore prema državama sa najvećim obimom spoljnotrgovinske razmjene, s obzirom na to da su nezadovoljni prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore ranije već bili na korak do blokiranja evropskih prelaza.
