Energetska kriza prijeti novim poskupljenjima dok BiH nema zalihe nafte
Energetska kriza mogla bi ponovo pogoditi globalno tržište, a Bosna i Hercegovina dočekuje potencijalni cjenovni udar bez adekvatnih strateških rezervi goriva kojima bi zaštitila standard građana. Stručnjaci naglašavaju da napetosti na Bliskom istoku povezane sa Iranom, sukob u Ukrajini i pad zaliha u Kini stvaraju ozbiljan pritisak na rast cijena energenata, pri čemu je dizel posebno osjetljiv jer direktno diktira troškove transporta, poljoprivredne proizvodnje i cjelokupnog lanca snabdijevanja.
Upozorenja iz Brisela o nepostojanju obaveznih rezervi
Evropska komisija u redovnim izvještajima kontinuirano skreće pažnju na nespremnost BiH u slučaju većih poremećaja u energetskom sektoru. Zvanični Brisel posebno podvlači nedostatak robnih rezervi za skladištenje nafte i naftnih derivata, uz napomenu da domaće zakonodavstvo u sektorima gasa i nafte još nije usklađeno sa pravnim tekovinama Evropske unije kada je riječ o obaveznim zalihama.
Crne prognoze i strah od drastičnog poskupljenja dizela
Ekspert za energetiku Zdravko Milovanović naveo je da se ne može odbaciti ni najnepovoljniji razvoj događaja prema kojem bi litar dizela mogao dostići cijenu od četiri ili čak pet maraka, uz potencijalne restrikcije. Kao bitan faktor naveo je ruska ograničenja izvoza dizela usljed ukrajinskih udara na njihove rafinerije, što ima globalne posljedice jer je Rusija ključni izvoznik tog energenta.
Milovanović upozorava da bi takav skok cijena neminovno izazvao lančano poskupljenje hrane i drugih osnovnih proizvoda u čijoj cijeni transport igra važnu ulogu. Takođe je ukazao na ponašanje domaćih distributera koji brzo podižu cijene pri turbulencijama na berzama, dok su znatno sporiji pri njihovom spuštanju. Osvrćući se na stanje u Republici Srpskoj, ocijenio je da nedostatak zaliha predstavlja problem, ali je dodao da robne rezerve nude samo privremeno rješenje, podsjetivši da se sa sličnim izazovima bore i vodeće evropske privrede poput Njemačke i Francuske.
Kolebanja na berzi i propuštena prilika za punjenje skladišta
Sa druge strane, energetski stručnjak Almir Bečarević iznosi nešto umjerenija očekivanja, ističući da se tržište često samo prilagodi i nadomjesti manjkove. On podsjeća da je cijena barela nedavno zabilježila pad na oko 102 dolara, što trenutno odlaže najteži scenario. Prema njegovim riječima, berzanska kretanja su izuzetno nepredvidiva i zavise kako od političkih izjava gospodina Trampa, tako i od vojnih incidenata i bombardovanja na Bliskom istoku. Ukoliko se trend smirivanja nastavi, naredne sedmice moglo bi doći i do blagog pojeftinjenja derivata.
Ipak, Bečarević izražava oštru kritiku zbog izostanka strateških rezervi. On navodi da je barel nafte u februaru koštao 65 dolara, dok je sada premašio 100 dolara, pa bi popunjena skladišta uz prilagođavanje akciza bila ključna poluga za pomoć stanovništvu. Sličan obrazac prati i prirodni gas, čija poskupljenja neminovno slijede kretanje nafte, što će građani direktno osjetiti tokom predstojeće zime.
