Univerzitet u Banjaluci otvara vrata stranim studentima: Škrbić najavio tri pravca razvoja
Vršilac dužnosti rektora Ranko Škrbić izjavio je da Univerzitet u Banjaluci bilježi izuzetno veliko interesovanje inostranih studenata, naglasivši da je neophodno dodatno međunarodno otvaranje kako bi ova visokoškolska ustanova osnažila svoj ugled u svijetu.
Gostujući u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske – SRNA, Škrbić je pojasnio da su zahtjevi za sticanjem znanja iz inostranstva izuzetno visoki, s posebnim naglaskom na kandidate iz Kine i Indije. Prema njegovim riječima, potražnja uveliko nadmašuje trenutnu ponudu, ističući da bi ustanova mogla popuniti i stotinu programa kada bi postojale mogućnosti da se oni organizuju.
Obrazovanje kao ključni državni prioritet
Čelnik banjalučkog univerziteta podvukao je da dolazak inostranih akademaca direktno jača domaće kapacitete i podiže kvalitet nastave za ovdašnje studente. On smatra da edukacija mora predstavljati primarni zadatak države, navodeći da je ulaganje u ovaj sektor isplativije od bilo koje industrijske grane. Takođe je predočio da je u dva ovogodišnja upisna roka zabilježen blagi porast broja upisanih u poređenju sa prethodnom godinom.
Poseban uspjeh bilježi Medicinski fakultet, gdje inostrani studenti pohađaju nastavu već petu godinu uzastopno. Veliko interesovanje vlada i za novi studijski program Sestrinstvo, koji bi trebao privući između 250 i 300 novih polaznika, što će donijeti veću međunarodnu verifikaciju i prepoznatljivost u samom gradu. Škrbić je ocijenio da su prestižne svjetske akademske kuće izgradile reputaciju upravo privlačenjem stranaca kroz primamljive studijske programe.
Važnost međunarodnih veza i naučnog rada
Upozoravajući na opasnost od zatvaranja u regionalne okvire, Škrbić je konstatovao da bez saradnje sa inostranstvom visokoškolska ustanova gubi konkurentnost. Kao primjer građenja ličnih kontakata i prisustva u svijetu naveo je posjete predsjednika Milorada Dodika Izraelu i drugim destinacijama, uporedivši potrebu za globalnim plasmanom sa razvojem azijske auto-industrije, od Japana i Južne Koreje do Kine čija vozila danas preplavljuju svjetske metropole.
Tri stuba budućeg razvoja visokoškolske ustanove
Govoreći o strateškim pravcima razvoja, Škrbić je definisao tri ključna stuba. Prvi je kadrovsko jačanje i adekvatna valorizacija rada univerzitetskih profesora, čiji se rad ne može poistovjećivati sa normama u osnovnom i srednjem obrazovanju. Drugi pravac odnosi se na naučnoistraživačku djelatnost i osnivanje instituta pri univerzitetima, pri čemu je podržao inicijativu resornog ministra Drage Mastilovića.
Treća komponenta odnosi se na privređivanje i komercijalne usluge koje fakulteti mogu ponuditi tržištu. Škrbić je ukazao na to da Medicinski fakultet trenutno učestvuje sa 42 odsto u vlastitim prihodima univerziteta, dok preostalih 16 fakulteta zajedno ostvaruje 58 odsto, zaključivši da i ostale članice moraju pružiti veći ekonomski doprinos.
