Pčelar Nikola Medić deceniju i po živi od pčelarstva: Posjeduje 220 društava i stvara jedinstveni zeleni med
Za mnoge je rad na pčelinjaku samo povremeni hobi, ali pčelar Nikola Medić iz Banjaluke već dugi niz godina dokazuje da se od ovog posla može obezbijediti sigurna egzistencija. Predstavljajući tegle prepoznatljive boje ćilibara na jesenjem sajmu u parku Mladen Stojanović, ovaj vrijedni proizvođač izložio je bogatu ponudu nastalu iz višegodišnjeg iskustva i stalnog rada.
Prve pčelarske korake napravio uz ujaka
Iako se profesionalnim pčelarstvom bavi skoro deceniju i po, njegova veza sa ovim zanatom traje znatno duže. Prva znanja i vještine počeo je da usvaja još kao osmogodišnji dječak, prateći svog ujaka koji u pčelarstvu ima staž od čak četiri decenije. Dječačka radoznalost vremenom je prerasla u stabilan porodični posao od kojeg danas uspješno živi.
Godišnje proda cjelokupnu proizvodnju
Danas Medić vodi brigu o približno 220 pčelinjih društava, a plasman meda odvija se bez prekida tokom cijele godine. Prosječna dnevna prodaja dostiže oko 10 kilograma, pa na godišnjem nivou proda kompletnu količinu koju uspije da proizvede. Kako ističe, pčelarstvo zahtijeva mnogo rada koji nije moguće obavljati samostalno, te sve obaveze dijeli sa suprugom, dok u vrijeme seobe pčela i većeg obima posla angažuje i jednog sezonskog radnika.
Široka paleta proizvoda i zeleni med
U redovnoj ponudi ovog banjalučkog proizvođača nalaze se livadski, bagremov i šumski med, ali i kaduljin med koji nastaje nakon što pčele preseli na bogatu pašu u Hercegovinu. Posebno interesovanje kupaca izazivaju neobični preparati, među kojima se izdvaja takozvani zeleni med. Riječ je o pažljivo osmišljenoj kombinaciji bagremovog meda sa alojom, koprivom, mentom i borovim iglicama, koji se nakon spajanja cijede i sipaju u tegle.
Domaći proizvodi kao alternativa uvoznim trendovima
Osvrćući se na sve veću popularnost skupog manuka meda na tržištu, Medić naglašava da domaći pčelinjaci nude vrhunski kvalitet koji u potpunosti zadovoljava potrebe potrošača. U tom smislu posebno ističe med sa borovim iglicama ubranim na Šator planini, smatrajući ga izvrsnom domaćom alternativom uvoznim proizvodima visoke cijene. Kilogram njegovog meda košta od 20 do 30 KM. Za livadski i bagremov potrebno je izdvojiti 20 KM, šumski i kaduljin koštaju po 25 KM, koliko iznosi i cijena meda sa borovim iglicama, dok je kilogram zelenog meda procijenjen na 30 KM.
