Bijelo svjetlo na semaforima donosi revoluciju u saobraćaju: Šta predviđa novi naučni koncept
Iako su vozači decenijama naviknuti na uobičajeni raspored crvene, žute i zelene boje, novo bijelo svjetlo na semaforima moglo bi u budućnosti postati stvarnost na modernim saobraćajnicama. Stručnjaci sa Državnog univerziteta Sjeverne Karoline (NC State) osmislili su inovativan model prilagođen vremenu u kojem će autonomna vozila imati znatno veću ulogu na putevima. Za sada je riječ o eksperimentalnoj ideji koja se provjerava putem računarskih simulacija, pa novu signalizaciju ne treba očekivati na ulicama u skorijem periodu.
Kako funkcioniše dodatni signal na raskrsnici
Osnovna zamisao ovog tehnološkog rješenja jeste da se pojava bijelog svjetla iskoristi kao jasan znak vozačima da jednostavno prate kretanje automobila ispred sebe. U tim trenucima vozila bez vozača preuzimaju koordinaciju, međusobno bežično komuniciraju i usklađuju najpovoljniji trenutak za prolazak kroz raskrsnicu. Na taj način dio upravljanja saobraćajem prelazi sa same svjetlosne signalizacije na međusobno povezane automobile.
Ljudi za volanom klasičnih automobila ne bi imali potrebu da prate složene algoritme razmjene podataka, već bi njihova jedina obaveza bila prilagođavanje kretanju vozila ispred njih. Postojeća crvena i zelena svjetla ostala bi u upotrebi, pa bi u situacijama kada na prilazima nema dovoljno pametnih automobila raskrsnica funkcionisala po ustaljenim pravilima.
Simulacije potvrdile manja zadržavanja vozila
Računarska testiranja koja su sproveli istraživači sa NC Statea pokazala su da bi ovakav pristup mogao značajno ubrzati protok vozila i rasteretiti zagušene pravce. Stepen efikasnosti direktno je povezan sa zastupljenošću autonomnih vozila na kolovozu.
Rezultati simulacija pokazuju da bi pri udjelu od 10 odsto samovozećih automobila kašnjenja opala za približno tri odsto. Ukoliko bi njihov broj dostigao 30 odsto ukupnog saobraćaja, zadržavanja bi se smanjila za 10,7 odsto, dok je pod specifičnim simuliranim uslovima zabilježeno skraćenje čekanja i za više od 90 odsto. Ipak, autori napominju da ovi parametri zavise od gustine saobraćaja i okolnosti na terenu, te da primjena u stvarnom svijetu zahtijeva dodatne provjere.
Boja signala i dosadašnja praksa u Evropi
Jedan od autora ovog koncepta, profesor Ali Hajbabaie, istakao je da konačno rješenje ne mora nužno biti bijele boje. Suština je u uvođenju prepoznatljivog signala koji vozači neće zamijeniti sa postojećim oznakama, zbog čega je termin „bijela faza“ prvenstveno radni naziv projekta.
Bijela svjetlosna signalizacija već se primjenjuje u pojedinim evropskim zemljama, ali isključivo za tramvaje i javni gradski prevoz, u vidu horizontalnih ili vertikalnih linija, što nema dodirnih tačaka sa sistemom za autonomna vozila. Zanimljiv je i primjer iz Japana, gdje se zeleni signal naziva plavim zbog istorijskog i jezičkog nasljeđa riječi „ao“, koja je obuhvatala spektar obe nijanse, pa pojedini uređaji tamo i danas emituju plavozelenu svjetlost.
Stručnjaci procjenjuju da je šira primjena novog sistema još daleko i da bi prva praktična testiranja mogla biti realizovana u kontrolisanim zonama, kao što su teretne luke i logistički centri sa gustim kretanjem povezanih vozila.
