Saobraćaj u Banjaluci između velikih planova i oštrih kritika struke
Dok gradska administracija najavljuje krupne promjene i uvođenje novih vozila, svakodnevni saobraćaj u Banjaluci i izgled gradskih saobraćajnica sve su češća tema rasprava vozača i stručne javnosti. Uprkos izgradnji novih kružnih raskrsnica, gužve na ulicama ne jenjavaju, a stručnjaci iz oblasti saobraćaja i urbanizma upozoravaju na niz propusta u planiranju i realizaciji projekata.
Prema ocjenama kritičara, gradski odsjek nadležan za saobraćaj godinama ne rješava hronične zastoje na ključnim pravcima. Istovremeno, grad nema sopstveno preduzeće za javni prevoz, pa su tri testna električna autobusa raspoređena privatnim prevoznicima, pri čemu je jedno od tih vozila već pretrpjelo kvar. Dok se pažnja usmjerava na estetiku ulica, i dalje se čeka na rješavanje krupnih komunalnih prioriteta, kao što su izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, stabilno vodosnabdijevanje i pouzdana sezona grijanja.
Primjedbe stručnjaka na kružne tokove i bezbjednost
Posebne zamjerke odnose se na uređenje kružnih tokova, koji su umjesto zelenila dobili glomazne instalacije i spomenike. Stručna javnost opominje da takvi elementi mogu povećati opasnost od saobraćajnih nezgoda za čak 20 odsto jer odvlače pažnju vozača tokom vožnje.
Stručnjak za saobraćaj Milenko Jaćimović ukazuje na to da je rad nadležnog odjeljenja izuzetno slab i da se struka rijetko pita. On smatra da se sprovode populističke mjere koje ne daju rezultate, već dodatno komplikuju stanje na kružnim tokovima postavljanjem reklama i instalacija poput štipaljki ili tulipana. Na opasnost od vizuelnog prezasićenja upozorava i Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko građevinsko geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, navodeći da gradovi u okruženju, poput onih u Sloveniji i Italiji, kružne raskrsnice uređuju zelenilom, na način koji ne ugrožava bezbjednost niti narušava urbanu matricu.
Neslaganje planova sa usvojenim dokumentima
Pored bezbjednosnih i estetskih dilema, otvara se i pitanje poštovanja važećih akata. Vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić podsjeća da je Skupština grada usvojila Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) i studiju javnog prevoza, ali ističe da se ti strateški dokumenti zanemaruju.
Kako navodi Ćopić, nijedan od usvojenih dokumenata ne predviđa tramvaje kao prevozno sredstvo, već fizičko razdvajanje saobraćajnih traka namijenjenih isključivo autobusima. On naglašava da u Banjaluci do danas nije izgrađen nijedan kilometar takve posebne trake.
Stanivuković najavljuje modernizaciju javnog prevoza
Sa druge strane, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odbacuje primjedbe i najavljuje dolazak stotinu električnih autobusa i četiri baterijska tramvaja bez šina, dužine oko 30 metara, poručujući da grad vidi kao ekološku sredinu budućnosti koja treba da ide ispred Ljubljane i Zagreba. Iako su se u Hrvatskoj od osam novonavljenih električnih autobusa već trećeg dana četiri pokvarila, Stanivuković poručuje da se ne obazire na podsmijehe i da Banjaluka uvodi savremena rješenja.
Govoreći o obezbjeđivanju sredstava, gradonačelnik navodi da, iako Skupština grada nije dala saglasnost za pojedine stavke, postoji budžetska pozicija namijenjena javnom prevozu i njegovom unapređenju u iznosu od 10 do 15 miliona KM. Stanivuković tvrdi da u okviru svojih ovlašćenja i potrošačke jedinice može usmjeriti sredstva kako bi se realizovali planirani projekti modernizacije.
