Dječji logor u Sisku: Služen parastos za nevino stradale mališane
U sisačkom Parku Diane Budisavljević održan je komemorativni skup i služen parastos za najmlađe žrtve ustaškog terora, pri čemu je naglašeno da dječji logor u Sisku predstavlja jedno od najtežih stradanja djece u Drugom svjetskom ratu. Komemoraciju je organizovalo Srpsko narodno vijeće, okupivši preživjele zatočenike, njihove porodice i brojne zvanice.
Užasni uslovi i revizija istorijskih činjenica
Istoričar Mario Šimunković ukazao je na to da je Nezavisna Država Hrvatska bila zločinačka tvorevina ustaškog režima koja je sprovodila rasne zakone, masovne progone i ubistva Srba, Jevreja, Roma, kao i političkih neistomišljenika. On je naglasio da je patnja djece u Sisku bila direktna posljedica takve politike, tokom koje su razbijane čitave zajednice, a roditelji zatvarani, ubijani ili tjerani na prinudni rad.
Prema njegovim riječima, djeca, među kojima je bilo i dojenčadi, držana su na više lokacija u gradu u potpuno neuslovnim prostorima, bez odjeće, ležeći na slami i podovima. Glad, hladnoća i zarazne bolesti odnosili su mnoge živote, a o masovnom umiranju svjedoče i tadašnji dokumenti NDH, u kojima je zabilježeno najmanje 1.152 umrle djece. Šimunković je oštro osudio pokušaje istorijskog revizionizma prema kojima se ovaj logor pokušava predstaviti kao tobožnje prihvatilište za ratnu siročad, podsjetivši da su upravo vlasti NDH tu djecu nasilno odvojile od roditelja.
Poruke preživjelih i odavanje počasti žrtvama
Jelena Nestorović iz Srpskog narodnog vijeća istakla je da su stradala djeca tokom svojih kratkih života doživjela nezamislivo zlo, prevožena u stočnim vagonima i suočena sa glađu i smrću. Ona je dodala da bi nesreća bila još teža da nije bilo hrabrih pojedinaca koji su se oduprli zlu, naglasivši potrebu da se ljudi povezuju kroz zajedničke ljudske vrijednosti, bez obzira na nacionalnu ili društvenu pripadnost.
Skupu su prisustvovali i preživjeli logoraši Nevenka Končar, koja je kao petogodišnja djevojčica bila zatočena u Sisku, te Mile Vukmirović iz Banjaluke, koji je preživio Jasenovac. Počast žrtvama odali su i otpravnik poslova Ambasade Srbije u Hrvatskoj Dejana Peruničić, poslanici u parlamentu Hrvatske Marko Krička i Kristina Ikić Baniček, kao i predstavnici antifašista i vijeća srpske nacionalne manjine. Vjerski obred služili su sisački paroh Nemanja Đurić i otac Luka Bosanac, dok je u programu nastupio dječji hor iz Pakraca.
Istorijski podaci o stradanju sa Kozare i Banije
Zloglasni logor u Sisku, zvanično vođen pod nazivom „Prihvatilište za djecu izbjeglica“, bio je otvoren od 3. avgusta 1942. do 8. januara 1943. godine. Nakon ustaško-njemačke ofanzive na Kozaru i drugih vojnih operacija, tamo su dovođena mahom srpska djeca sa Kozare, Banije, Korduna i iz Slavonije. Zabilješke učitelja Ante Dumbovića svjedoče da je kroz logor prošlo 5.607 mališana, dok pojedini izvori ukazuju i na veći broj stradalih.
