Antikvarijat Ramajana riznica zaboravljenih knjiga u Banjaluci
Antikvarijat Ramajana u Banjaluci već skoro punu deceniju predstavlja pravo utočište za pasionirane čitaoce i istraživače, nudeći na svojim policama više od 25.000 naslova koji su odavno nestali iz redovne prodaje. Vlasnik i osnivač Miroslav Gojković uspio je da od male radnje u Aleji Svetog Save, gdje je proveo prve četiri godine, stvori prepoznatljivo mjesto u Gundulićevoj ulici broj 78, u kojoj posluje proteklih pet godina.
Od dječačkih snova do bogate riznice znanja
Ljubav prema pisanoj riječi kod Gojkovića se razvila još u ranom djetinjstvu, kada se rodila i želja da jednoga dana otvori sopstveni antikvarijat. Posebno utočište u literaturi pronalazio je tokom ratnih godina, kada zbog nedostatka električne energije i mladosti nije imao drugih mogućnosti osim da slobodno vrijeme posveti knjigama. Naziv radnje odabrao je po drevnom indijskom epu koji ga je očarao svojim poetičnim prevodom, tematikom ljubavi i prijateljstva, dok na putovanjima redovno bira stihove Česlava Miloša i T. S. Eliota.
U ponudi ovog specifičnog prostora nalazi se literatura štampana na prostorima nekadašnje Jugoslavije tokom posljednjih trideset, četrdeset i pedeset godina. Zastupljena su djela iz oblasti istorije, filozofije, psihologije, prava i politologije, uz domaća i strana književna izdanja koja je gotovo nemoguće pronaći u komercijalnim knjižarama.
Klasici i naslovi koje traže čitaoci
Interesovanje za knjige ne jenjava, a narudžbine stižu kako od Banjalučana, tako i putem interneta od kupaca iz cijelog regiona. Među najtraženijim piscima i dalje prednjače ruski velikani Lav Tolstoj i Fjodor Dostojevski, uz autore poput Ljeskova, Mandeljštama i Štajnera. Kada je u pitanju domaća književnost, neprikosnovenu četvorku čine Ivo Andrić, Branko Ćopić, Miloš Crnjanski i Meša Selimović, dok veliku pažnju privlače i djela Danila Kiša i Borislava Pekića.
Društvene krize i previranja značajno utiču na čitalački ukus, pa su aktuelni sukob u Ukrajini i pandemija virusa korona povećali potražnju za geopolitičkom literaturom. Tokom samog perioda izolacije vladalo je ogromno interesovanje za naslove kao što su Pekićevo „Besnilo“, Kamijeva „Kuga“, Bokačov „Dekameron“, ali i distopijska djela „1984“ Džordža Orvela i „Vrli novi svijet“ Oldosa Hakslija.
Izazovi nelojalne konkurencije i piraterije
Uprkos postignutim uspjesima, rad antikvarijata suočava se sa ozbiljnim problemima na tržištu, među kojima se izdvaja piraterija. Gojković upozorava na apsurdnu situaciju da fotokopirnice, čak i u neposrednoj blizini visokoškolskih ustanova poput Pravnog fakulteta, bez ustručavanja umnožavaju svježe objavljena izdanja, čime se direktno ugrožavaju autorska prava i izdavači koji izmiruju svoje obaveze.
Pored toga, veliki izazov predstavlja nekontrolisana prodaja putem društvenih mreža i oglasnih platformi, gdje brojni neregistrovani prodavci posluju bez ikakvih nameta, dok legalni knjižari trpe stroge finansijske kontrole. Ipak, posao bilježi stalan rast, premda razvoj vještačke inteligencije i novih tehnologija otvara pitanje kako će knjižarstvo izgledati u decenijama koje dolaze.
Kutak za iskrene razgovore i predah
Pored same trgovine, banjalučki antikvarijat prepoznatljiv je kao tačka spajanja i susreta raznih generacija, od studenata koji pripremaju magistarske i doktorske radove, do starijih sugrađana koji tragaju za davno pročitanim naslovima. Miroslav ističe da je upravo zahvaljujuci knjigama stekao najbolje prijatelje i upoznao važne osobe u svom životu, zbog čega ovaj posao smatra istinskim blagoslovom.
Vrata lokala u Gundulićevoj otvorena su za sve prolaznike i posjetioce koji žele da pronađu mirnu oazu, prelistaju stare stranice ili jednostavno provedu nekoliko trenutaka u prijatnom razgovoru, bez ikakve obaveze da nešto kupe.
