Digitalizacija Travnika: biznis za 24 sata, prijave preko aplikacije i AI planovi za turiste
Digitalizacija Travnika odvija se u dva pravca – jedan je usmjeren na usluge koje Opština pruža građanima, a drugi na približavanje informacionih tehnologija mladima. O dosadašnjim rezultatima, šestom izdanju IT Reboota, turističkoj sezoni i novim projektima za N1 je govorio načelnik Opštine Travnik Kenan Dautović.
Prema njegovim riječima, lokalne vlasti ne moraju izmišljati nova rješenja ako postoje primjeri koji već funkcionišu. Dodaje i da mu je pomalo i žao i smiješno što je, kako kaže, u 60. godini lider digitalizacije, jer mu se to čini neprirodnim. Kao predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH, navodi da dobra rješenja nastoji prenijeti i u druge lokalne zajednice, a spomenuo je i saradnju s profesorom Farukom Hadžićem te koncept takozvanih IT oaza, koji je zaživio u Bihaću, Ljubuškom i još nekoliko mjesta.
Biznis se u Travniku otvara za 24 sata
Kada su u pitanju usluge za građane, Opština je, između ostalog, s IDDEEA-om radila na elektronskom potpisu, a uvedena je i aplikacija za registraciju biznisa i obrta. Dautović kaže da je riječ o prvoj takvoj aplikaciji i da biznis zahvaljujuci njoj može biti otvoren bukvalno za 24 sata, s tim da se na kraju ipak mora doći po završni papir zbog potpisa.
Građanima su dostupni i eTravnik, e-redar te servis 48 sati, a cilj je da se procedure ubrzaju i smanje gužve u centru za pružanje usluga.
Prijava problema uz fotografiju i tačnu lokaciju
Načelnik je pojasnio i kako izgleda prijavljivanje problema putem aplikacije eTravnik. Ako građanin, na primjer, naiđe na deponiju smeća, može je fotografisati, opisati problem i poslati prijavu, nakon čega redari dobijaju i tačnu GPS lokaciju.
Redari potom izlaze na teren, zaprimaju prijavu i obavještavaju građanina o preduzetim mjerama, vodeći ga kroz proces sve dok problem konačno ne bude riješen. Ako ga redari ne mogu riješiti, u postupak se uključuju komunalni inspektori.
Dautović smatra da takav sistem ima značaj i za učešće građana u rješavanju problema, jer, kako kaže, ljudi osjećaju da imaju moć da nešto pokrenu i promijene, umjesto da pošalju papir i čekaju da se nešto dogodi. Preko platforme građani mogu dobiti i informacije o saobraćajnim nesrećama, alternativnim pravcima, prekidima u snabdijevanju vodom ili električnom energijom, ali i uputstva u slučaju elementarnih nepogoda.
Sistem je ove godine testiran i tokom vježbe civilne zaštite „Lašva 26“, u kojoj je učestvovalo između deset i 12 agencija.
Vještačka inteligencija planira posjetu Travniku
Digitalizacija je našla svoje mjesto i u turističkoj ponudi Travnika. Dautović je podsjetio na projekte u kojima su učenici i studenti koristili proširenu stvarnost za predstavljanje kulturno-historijskih sadržaja, ali i na upotrebu vještačke inteligencije za izradu personalizovanih planova posjete.
Kako objašnjava, vještačka inteligencija pravila je itinerer posjete – u zavisnosti od toga da li neko dolazi sam ili s porodicom, koje je godište, koje su njegove sfere interesovanja i šta se u to vrijeme u Travniku dešava – pa mu zatim sklopi šta voli gastronomski i kuda da ide. Aplikacija je, prema njegovim riječima, pripremljena na platformi travnik.travel, gdje bi posjetioci trebali moći planirati boravak uz pomoć vještačke inteligencije.
Prvi hakaton i IT Reboot od 8. do 10. oktobra
Ove godine prvi put biće organizovan i hakaton, a dio zadataka ponovo će biti povezan s turizmom. Rješenja koja učesnici naprave trebalo bi da ostanu Travniku na korišćenje.
Travnik od 8. do 10. oktobra organizuje šesto izdanje IT Reboota, događaja koji je, prema Dautovićevim riječima, prvenstveno zamišljen kao način približavanja informacionih tehnologija mladima. Nema kotizacija, sve je otvoreno, a dolaze djeca iz Gračanice, Gradačca, Tuzle i drugih mjesta.
Turisti iz 43 države i cilj od dvije noći
Dautović je zadovoljan i razvojem turizma u Travniku. Ove godine zabilježene su posjete iz 43 države, a prošle godine najviše je bilo Italijana i Francuza, čime se grad, kako kaže, snažno otvorio prema zapadnoj Evropi. Značajno je povećan i broj noćenja.
Travnik je ranije, prema njegovim riječima, često bio samo „ćevapi stop“ destinacija, iz koje bi turisti nakon kratkog zadržavanja nastavili put jer nije bilo dovoljno sadržaja. Zato su se, kako navodi, potrudili da tokom cijele godine, a posebno ljeti, imaju mnogo kulturnih, sportskih, različitih i zabavnih događaja. Kao jedan od primjera izdvojio je travnički korzo, navodeći da u grad dolaze i posjetioci iz Sarajeva kako bi proveli nekoliko sati ili večer, dok je cilj da turisti ostanu najmanje dvije noći.
Govorio je i o povezivanju Travnika i Jajca kroz zajedničku turističku promociju. Njihove turističke zajednice razvile su projekat „Vezirski i kraljevski“, s kojim su se zajedno predstavljale i izvan BiH. Dautović je poručio i da turizam ne može biti sporadična aktivnost – ili se neko njime bavi ili nikako.
