Digitalno nasilje nad maloljetnicima u banjalučkim školama: dvanaest prijava za godinu, a stručnjaci tvrde da je prava slika mnogo gora
Digitalno nasilje nad maloljetnicima u banjalučkim školama najvećim dijelom se odvija daleko od očiju odraslih – u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, preko lažnih profila, uz ucjene i javna ponižavanja. Zvanični podaci pokazuju da je na području koje pokriva Policijska uprava Banjaluka tokom protekle godine evidentirano dvanaest prijava digitalnog nasilja u kojima se kao oštećeni navode maloljetnici, ali stručnjaci upozoravaju da je to samo vrh ledenog brijega, jer se prava borba i tihe patnje osnovaca i srednjoškolaca odvijaju van domašaja odraslih.
Dvanaest prijava proslijeđeno Okružnom tužilaštvu
Prema informacijama koje je BL portalu dostavila Policijska uprava Banjaluka, policijski službenici na prijave kojima se ugrožava bezbjednost djece u virtuelnom prostoru reaguju kontinuirano. Portparol PU Banjaluka Milana Stojanović navodi da su tokom 2025. godine na teritoriji te uprave zabilježene dvanaest prijava koje se mogu okarakterisati kao „digitalno nasilje“, a među oštećenima su maloljetna lica. Nakon preduzetih neophodnih mjera i radnji, te prijave su, kako je dodala, dostavljene Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.
Iz policije ističu i da se po prijemu prijave odmah obavještavaju dežurni tužilac, nadležni centar za socijalni rad i druge relevantne institucije, te da se tokom čitave godine u školama održavaju edukativna predavanja na ovu temu.
Psiholog: ovaj vid nasilja je mnogo opasniji
Školski psiholog Maja Savanović Zorić, koja radi u Građevinskoj školi u Prijedoru i iza sebe ima skoro 17 godina iskustva u prosvjeti, objašnjava da se priroda vršnjačkog nasilja drastično promijenila i da je digitalni oblik daleko opasniji od tradicionalnog.
Ona podsjeća da je vršnjačkog nasilja oduvijek bilo i da će ga, nažalost, uvijek biti, ali napominje da je ovaj vid mnogo opasniji zato što se ne dešava u jednoj prostoriji, učionici ili dvorištu, nego je rasprostranjeno i šire. Upravo zato ga je odraslima teže primijetiti, a mladi rjeđe traže pomoć jer vrlo često sami sebe krive, upozorava Savanović Zorić.
Lažni profili, uvrjedljive ankete i prozivke
Posebno zabrinjavaju grupe i profili sa nazivima poput „Moli se…“ ili sa imenima škola, na kojima se objavljuju neprimjereni sadržaji, uvrjedljive ankete i prozivke.
Prema riječima psihologa, bilo je i prozivanja po nacionalnoj osnovi, kao i prozivanja zbog nečega što neko donosi iz svoje primarne porodice. Govor mržnje, kako ističe, itekako postoji, a putem digitalnih mreža učesnici imaju veću slobodu nego u neposrednom kontaktu.
