Građani i dalje od šaltera do šaltera: digitalizacija u BiH kasni
Papir, šalteri i dugo čekanje i dalje su svakodnevica građana Bosne i Hercegovine, a digitalizacija u BiH, i pored najava da bi trebalo da donese manje birokratije i efikasniji rad institucija, ostaje na samom početku. Dok se u Evropi administrativni poslovi sve češće obavljaju elektronski, kod nas se od građana još traži uplatnica, uputnica ili čitljiv dokument.
Od šaltera do šaltera, uz istu papirologiju
Građani ne kriju nezadovoljstvo. Jedni tvrde da se ništa ne mijenja i da je sve isto kao prije dvadeset godina – gdje god da se ide, čeka se, traži se papir ili uputnica. Drugi ističu da se mnogo vremena izgubi, a onda se i na samu papirologiju čeka toliko dugo da se ne stigne na vrijeme, jer uvijek nešto nedostaje.
Pojedini sagovornici smatraju da nema zemlje u kojoj se traži više papira. Jedna od njih ispričala je da ima sestru i sestrične van BiH kojima nikada nije jasno zašto se kod nas toliko hoda oko papira, te da je posebno teško starijim ljudima koji ne razumiju ili su u većini slučajeva nepismeni. Dodala je i da je više puta u opštini i poreskoj službi pomagala starijim osobama. Ima i onih koji su uvjereni da se kod nas ništa neće promijeniti, uz komentar da je zemlja, pa i digitalizacija, onakva kakvi su oni koji njome upravljaju.
Nadležni priznaju da zaostajemo za regionom
Nadležni ne spore da zaostajemo za zemljama regiona. Digitalizacija je kod nas prisutna, ali jedinstven sistem ne postoji, a dodatni problem predstavlja decentralizovano uređenje države.
Direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija podsjetio je da je Slovenija, kao centralizovana država, na digitalnoj transformaciji radila 18 godina i da pritom nije imala problema s kantonima, entitetima i određenim blokadama, jer je riječ o kompleksnom poslu. Ipak, smatra da se zaostatak može sustići – ako svi budu iskreni i opredijeljeni da taj proces sprovedu, kako je rekao, digitalna transformacija može biti završena za pet godina, sistemski riješena i zaokružena.
Nije dovoljna nova oprema, potrebna je nova filozofija institucije
Almin Mališević iz Privredne komore Federacije BiH upozorava da digitalizaciju i digitalnu transformaciju treba razlikovati. Nabavka nove opreme i softvera, kako navodi, nije dovoljna – neophodan je koncept, nova filozofija institucije koja bi je učinila efikasnijom, tako da građani i kompanije ne moraju hodati od šaltera do šaltera. To, kako je objasnio, pojeftinjuje rad, ubrzava procese i čini nas konkurentnijim.
Digitalna transformacija nije stvar izbora nego nužnost, a njeno provođenje od Bosne i Hercegovine zahtijeva i Evropska unija. Za taj proces biće potreban i novi zakon o arhivskoj građi, ali ni on sam neće otkloniti sve postojeće prepreke.
Jedinstveni portal teško ostvariv bez saradnje svih institucija
Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), objašnjava da će teško biti napravljeno nešto poput jednog centralnog portala na kojem bi građani mogli završiti sve poslove. Razlog je, kako kaže, i današnji analogni sistem u kojem se za jedan posao ide u opštinu, a za drugi u kanton – isto je i u digitalnoj formi. Prema njegovim riječima, takvo nešto mogu omogućiti jedino zajednička saradnja svih institucija i zajednički napredak.
Vještačka inteligencija – korisna, ali uz oprez
Digitalizacija ne znači samo dokumente u online formi. U cijelom procesu može pomoći i vještačka inteligencija, koja nudi ogromne mogućnosti, ali je treba koristiti s oprezom.
Direktor IT kompanije Admir Kulić poručuje da upotreba vještačke inteligencije samo kroz chatbotove može biti veoma opasna. S aspekta zaštite dokumenata i podataka, kako naglašava, dokumenti se ne smiju slati u neovlaštena okruženja da bi se čitali i analizirali, pa je u tom pogledu neophodan veliki oprez.
Digitalizacija bi trebalo da znači kraj beskrajnog prikupljanja dokumenata i hodanja od institucije do institucije. Bosna i Hercegovina je od toga još daleko, pa će građani još neko vrijeme biti svojevrsni poštari i između institucija prenositi podatke koje država već ima.
