Sastanak u Banjaluci: Dodik i Čović o nastavku višegodišnjeg saveza
Predstojeći sastanak u Banjaluci ponovo otvara pitanje političke saradnje SNSD-a i HDZ-a BiH, čije delegacije, na čelu sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, razgovaraju o budućim koracima nakon izbora 2026. godine. Razgovori su zakazani u Palati Republike Srpske, što je ranije potvrdio SNSD kroz saopštenje za javnost, nakon čega je planirano i obraćanje medijima.
Politički bilans i izborni rezultati
Susret usljeduje osam dana nakon izbornog procesa u kojem su obje stranke zabilježile značajne rezultate. SNSD je potvrdio političku snagu uprkos tome što je Dodik poslije pravosnažne presude u oktobru ostao bez funkcije predsjednika Republike Srpske. Istovremeno, HDZ BiH je izborio poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH i nastavlja da insistira na reformi Izbornog zakona. Prije dolaska na razgovore sa Dodikom, Čović je održao odvojene susrete sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem u Mostaru i liderom SDA Bakirom Izetbegovićem u Sarajevu.
Korijeni saradnje od sporazuma u Prudu
Partnerstvo dvojice lidera razvija se skoro dvije decenije, a kao ključna tačka početka često se navodi sastanak u Prudu iz novembra 2008. godine, kada su Dodik, Čović i tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić postigli dogovor o državnoj imovini, popisu, statusu Brčkog i ustavnim pitanjima, što je tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčák ocijenio kao domaći dogovor. Početkom 2009. godine uslijedila je i deklaracija o uređenju vlasti na tri nivoa sa četiri teritorijalne jedinice u srednjem nivou, mada konkretna realizacija nikada nije sprovedena usljed različitih tumačenja.
Kroz taj proces iskristalisao se princip po kojem je Dodik podržavao uređenje sa federalnom jedinicom sa hrvatskom većinom i sjedištem u Mostaru, pod uslovom da teritorija i granice Republike Srpske ostanu potpuno netaknute, uključujući i Posavinu. Formalni sporazum o koaliciji sklopljen je nakon izbora 2018. godine u Banjaluci, iako najavljena pozicija za HDZ BiH u Vladi RS kasnije nije realizovana.
Iskušenja i parlamentarna podrška tokom 2025. godine
Tokom zajedničkog djelovanja delegati ove dvije stranke u Domu naroda koristili su poslovničke mogućnosti i pravila o kvorumu, za koji je neophodno prisustvo najmanje po tri delegata iz svakog konstitutivnog naroda. Na taj način su tokom marta i aprila 2026. godine prolongirane sjednice na kojima su se nalazile izmjene Zakona o akcizama. Slična situacija viđena je i 2025. godine nakon prvostepene presude Dodiku i odluka Narodne skupštine RS, kada su predstavnici Trojke pokušali smijeniti kadrove SNSD-a iz zajedničkih institucija. Tada su delegati HDZ-a, među kojima i sam Čović, napuštanjem hitne sjednice 26. juna onemogućili glasanje o smjenama kadrova SNSD-a u Savjetu ministara i Domu naroda.
Komentarišući ranije nesuglasice i pregovore koje je Čović tada vodio sa drugim partijama, Dodik je uoči novog sastanka u Banjaluci izjavio za medije da je partnerstvo provjereno te da su pojedinačni razgovori sa opozicijom bili prolazna epizoda. Dok SNSD kroz saradnju sa HDZ-om osigurava stabilnost svojih kadrova u institucijama na nivou BiH, hrvatska strana nastoji obezbijediti podršku za izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH, što ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja.
