Zabrana tribine u Banjaluci otvorila brojna pitanja: Tatjana Stefanović Stanojević o razlozima dolaska i vezama sa gradom
Nakon što je MUP RS onemogućio održavanje javnog skupa Studentske liste, profesorka psihologije prof. dr Tatjana Stefanović Stanojević sa Univerziteta u Nišu izjavila je da je takva odluka institucija razočaravajuća, ističući da zabrana tribine u Banjaluci postavlja pitanje odnosa društva prema slobodi okupljanja i dijaloga.
Duboke lične i profesionalne veze sa gradom na Vrbasu
Stefanović Stanojević je navela da u Banjaluku nije namjeravala da dođe kao gost sa strane, podsjećajući na snažne porodične korijene u ovom kraju, s obzirom na to da joj je majka rođena u Novigradu, rodbina živi na ovim prostorima, a preci su sahranjeni ovdje, pri čemu su joj djed i ujak stradali u Jasenovcu 1941. godine.
Pored rodbinskih veza, profesorka je podsjetila i na profesionalni angažman u gradu na Vrbasu koji je trajao od 2002. do 2015. godine. U tom periodu napredovala je od docenta do redovnog profesora, učestvujući u stvaranju i razvoju domaćeg nastavnog kadra na tada formiranom odsjeku za psihologiju, koji je napustila tek kada su nekadašnji studenti i saradnici preuzeli vođenje predmeta.
Razlozi podrške mladima i reakcija na odluku policije
Govoreći o motivima za uključivanje u aktivnosti Studentske liste, naglasila je da borbu mladih ljudi vidi kao viši cilj koji nadilazi lični umor i obaveze. Njena namjera bila je da predstavi njihovo zalaganje za institucije, zakonitost i odgovornost, te da ukaže na vrijednosti koje mogu voditi ka drugačijoj budućnosti.
Komentarišući zabranu samog događaja, Stefanović Stanojević je napomenula da razumije policijsku obavezu procjene bezbjednosti, ali je ukazala da bi uloga nadležnih organa prvenstveno trebala biti omogućavanje mirnog razgovora i okupljanja. Zbog nemogućnosti neposrednog obraćanja publici, odlučila je da prethodno pripremljeni govor učini javno dostupnim.
Pogled na slobodu izražavanja i prevazilaženje trauma
Osvrćući se na prethodni incident u Višegradu, profesorka je istakla da pojedinačni događaji ne oslikavaju cjelokupno društvo, ali da zajedno sa zabranom skupa izazivaju zabrinutost, naglasivši da se demokratski dijalog ogleda u pravu da se čuju i stavovi sa kojima postoji neslaganje.
Govoreći o temama prošlosti i ratnih dešavanja, podsjetila je da je opredjeljenje studentskog pokreta usmjereno na vladavinu prava i poštovanje pravosnažnih sudskih presuda. Sa stručnog stanovišta psihološke traume, dodala je da se naslijeđeni konflikti ne prevazilaze vezivanjem novih generacija za istorijske sukobe, već stvaranjem uslova za saradnju mladih ljudi bez stalnog obnavljanja netrpeljivosti.
