Savezna kontrola nad izborima u SAD: Devet mogućih scenarija
Uoči predstojećih novembarskih međuizbora za Kongres, u javnosti se sve češće postavlja pitanje u kojoj mjeri federalna kontrola nad izborima može promijeniti političke prilike u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema istraživanju novinske agencije Rojters, u kojem su prikupljena mišljenja više od 50 izbornih zvaničnika, advokata i pravnih stručnjaka, razmatra se devet mogućih načina na koje bi izvršna vlast u Vašingtonu mogla pokušati da utiče na izborni tok. Iako većina analitičara smatra da su ustavni mehanizmi saveznih država dovoljno snažni da izdrže pritiske, stručnjaci ističu da bi pravne bitke i odgađanje proglašenja pobjednika mogli stvoriti ozbiljnu institucionalnu krizu.
Sa druge strane, iz Bijele kuće odlučno odbacuju tvrdnje o neprimjerenom miješanju, navodeći da predsjednik Donald Tramp samo nastoji da obezbijedi regularnost glasanja i spriječi nepravilnosti. Portparol Bijele kuće Loren Bis navela je da upravo demokrate narušavaju povjerenje javnosti time što odbijaju zakonske prijedloge koji predviđaju obavezno dokazivanje američkog državljanstva prilikom registracije, kao i posjedovanje identifikacionog dokumenta sa fotografijom na biralištima, naglasivši da se pravila moraju urediti kako zemlja ne bi bila dovedena u opasnost.
Optužbe za neregularnosti i pritisci na zvaničnike
Kao jedan od prvih mogućih koraka u analizi se navodi ponavljanje optužbi o manipulacijama sa glasačkim mašinama i tvrdnji da su pravo glasa zloupotrijebila lica bez državljanstva. Pravni analitičari ukazuju na to da se takve izjave, poput onih koje je Tramp iznio u junu u vezi sa procesom u Kaliforniji, brzo prenose i mogu poslužiti kao formalni povod za pravno osporavanje glasanja, čak i u situacijama kada za to ne postoje konkretni dokazi.
Pored toga, razmatra se i mogućnost vršenja političkog uticaja na lokalne zvaničnike zadužene za potvrđivanje rezultata. Podsjeća se na dešavanja nakon predsjedničkih izbora 2020. godine, kada je od državnog sekretara Džordžije Breda Rafenspergera zatraženo da pronađe dodatne glasove, što je on tada odbio. Prema podacima organizacije „States United Action“, kadrovi koji su podržali tvrdnje o spornom ishodu tih izbora trenutno obavljaju funkcije povezane sa izbornim nadzorom u čak 20 saveznih država.
Oduzimanje glasačkog materijala i federalni posmatrači
Još jedan od scenarija obuhvata mogućnost da savezni istražni organi, na osnovu sudskih naloga, privremeno zaplijene glasačke listiće i prateću opremu. Takav potez mogao bi značajno usporiti prebrojavanje i narušiti bezbjednosni lanac čuvanja materijala. Slična situacija zabilježena je u januaru, kada su pripadnici FBI-ja pretresli izborne kancelarije u okrugu Fulton u Džordžiji. Dok bivši savezni tužilac Gari Restaino smatra da je to bilo krupno odstupanje od uobičajene prakse, iz Ministarstva pravde navode da se postupalo isključivo u skladu sa zakonom i na osnovu sudske procjene o osnovanoj sumnji.
Istovremeno, Ministarstvo pravde SAD najavljuje angažman oko 1.000 federalnih posmatrača, što predstavlja rekordan broj u odnosu na ranije izborne cikluse. Dok savezne vlasti tvrde da je cilj posmatrača zaštita biračkih prava, pojedine države najavljuju restrikcije. Tako je zamjenik državnog sekretara Mičigena Agogo Edevbi poručio da će posmatračima biti omogućen uvid u proces, ali bez prekoračenja strogo utvrđenih nadležnosti, podsjećajući na nesuglasice koje su tokom avgustovskih predizbora već zabilježene u Vajomingu.
Uloga bezbjednosnih službi i vojnih snaga
Među pitanjima koja izazivaju polemiku jeste i eventualno prisustvo pripadnika Imigracione i carinske službe (ICE) nedaleko od biračkih mjesta. Kritičari upozoravaju da bi takve aktivnosti mogle odvratiti pojedine građane od izlaska na glasanje. Ministar unutrašnje bezbjednosti Markvejn Malin izjavio je da se ne može potpuno isključiti mogućnost djelovanja agenata u slučaju bezbjednosnih prijetnji, iako ministarstvo zvanično naglašava da ne planira ciljane akcije na samim biralištima.
Kao najradikalnija opcija pominje se i mogućnost razmatranja upotrebe vojnih jedinica u blizini glasačkih lokacija, što bi, prema ocjenama pravnika, otvorilo do sada nezabilježena ustavna pitanja i dovelo do dubokih institucionalnih podjela u zemlji.
