Novi zahtjevi Zagreba pred Crnu Goru za ulazak u Evropsku uniju
Vlastima u Briselu i državama članicama Evropske unije proslijeđen je zvanični dokument u kojem su detaljno navedeni zahtjevi Zagreba prema Podgorici, a čije se rješavanje očekuje prije okončanja crnogorskog pristupnog procesa. Kako prenosi Radio Slobodna Evropa pozivajući se na diplomatske izvore, hrvatska strana ističe da joj cilj nije usporavanje ili blokada evropske integracije susjedne države, već predstavljanje jasno uobličenih i ostvarivih uslova za zatvaranje dugogodišnjih bilateralnih pitanja.
Nasljeđe devedesetih i poglavlje o pravosuđu
Značajan dio iznesenih stavova odnosi se na preostala pitanja iz ratnog perioda devedesetih godina, što je neposredno povezano sa Poglavljem 23, koje obuhvata reformu pravosuđa i temeljna ljudska prava. Sa hrvatske strane insistira se na isplati odštete za hrvatske državljane koji su bili zatvoreni u logoru Morinj, uz zahtjev da se osigura trajna zaštita spomen-obilježja postavljenog na toj lokaciji.
Takođe, zatražena je promjena imena gradskog bazena u Kotoru, koji nosi naziv po nekadašnjem vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, uz tvrdnje da je tokom 1991. i 1992. godine obavljao dužnost stražara u Morinju. Spisak obuhvata i potpuno rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih lica, pri čemu se od zvanične Podgorice očekuje puna saradnja, razmjena podataka i omogućavanje uvida u relevantnu arhivsku građu. Među zahtjevima se navodi i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti, kao i regulisanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Spor oko broda Jadran i pitanje granice
Dva krupna pitanja vezana su za Poglavlje 31, posvećeno spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici. Ovo pregovaračko poglavlje Crna Gora ne uspijeva da zatvori još od 2024. godine usljed protivljenja iz Zagreba, do kojeg je došlo nakon što je u crnogorskom parlamentu izglasana rezolucija o Jasenovcu.
U fokusu je i zahtjev za povratak školskog broda „Jadran“, za koji hrvatska strana navodi da se u trenutku izbijanja ratnih sukoba 1991. godine nalazio na remontu u Crnoj Gori, pozivajući se na Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. godine. Kada je riječ o međusobnoj granici, traži se prihvatanje nekadašnje republičke linije razgraničenja po pravilu uti possidetis juris i potpisivanje sporazuma o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće geografske karte, nakon čega bi uslijedili sastanci komisija za definisanje granice na moru bez prethodno zadatih vremenskih ograničenja.
Bilateralni razgovori bez konkretnog dogovora
U dokumentu se podsjeća da je Hrvatska ranije pružala podršku evroatlantskim težnjama Podgorice, uključujući pristupanje NATO savezu, te da je ustupila prevode pravnih akata EU u vrijednosti od približno osam miliona evra. Međutim, stav Zagreba jeste da su pojedini potezi crnogorskog rukovodstva ponovo pokrenuli istorijska neslaganja i poljuljali političku podršku za ulazak Crne Gore u evropsku zajednicu.
Iako je sličan neformalni dokument dostavljen još u decembru 2023. godine, a bilateralni sastanci održani u januaru i maju 2025. godine, uz više susreta ministara spoljnih poslova tokom tekuće godine, naglašava se da dogovor ni o jednom pitanju još nije postignut. Zbog toga se ističe da će rješavanje ovih tema biti presudno za dobijanje saglasnosti u hrvatskom parlamentu prilikom konačne ratifikacije ugovora o pristupanju.
