Rad na dva posla postao svakodnevica za preživljavanje u Srpskoj
Zbog sve izraženijeg nesklada između zarada i troškova života, rad na dva posla za gotovo polovinu građana u Republici Srpskoj postao je jedini način da obezbijede osnovnu egzistenciju, pokazuju podaci Saveza sindikata RS. Niska primanja i nepovoljan životni standard onemogućavaju radnike da redovnim radom podmire sindikalnu potrošačku korpu.
Zarada ne stiže potrošačku korpu
Prema sindikalnim računicama, iznos potreban za četvoročlanu porodicu već duže vrijeme prelazi 3.000 KM, dok se prosječna plata u Republici Srpskoj kreće oko 1.700 KM. Stanje je još teže u privrednom sektoru, gdje su lična primanja manja za 200 do 400 KM u poređenju sa republičkim prosjekom. U takvim okolnostima, čak ni dvije redovne plate u jednom domaćinstvu često nisu dovoljne za servisiranje osnovnih mjesečnih potreba.
Otplate kredita tjeraju na dodatni rad
Predstavnici Udruženja potrošača „DON“ ukazuju na to da angažman na dodatnom poslu odavno nije stvar ličnog izbora, već gola borba za opstanak. Direktorica ovog udruženja Murisa Marić naglašava da je prekoračenje cifre od 3.000 maraka za potrošačku korpu učinilo rad na više strana očekivanom pojavom, s obzirom na to da mnogi otplaćuju stambene i potrošačke kredite.
Iskustva anketiranih stanovnika Pala i Istočnog Sarajeva svjedoče o istom problemu. Građani ističu da su pritisnuti visokim cijenama namirnica, brigom o djeci i skupoćom uopšte, zbog čega se osjećaju dovedenim do zida i primoranim da traže dopunske izvore zarade.
Povećanje zarada kao brana odlivu radnika
O rješenjima ovog problema govorio je profesor Ekonomskog fakulteta Predrag Mlinarević, upozorivši da se plate moraju podizati na stabilnim temeljima kako bi se zaustavili novi migracioni talasi i odlazak radne snage. On rješenje vidi u pravičnijoj raspodjeli dobiti od strane poslodavaca, ukazujući da profiti rastu brže od primanja radnika, naročito van prerađivačke industrije.
Uz to, Mlinarević smatra da bi vlasti morale razmotriti rasterećenje rada kroz smanjenje poreza, čime bi se oslobodio prostor za veće plate, podvlačeći da podizanje produktivnosti predstavlja najzdraviju osnovu za trajni rast primanja. Ipak, ekonomisti i zastupnici prava potrošača upozoravaju da veći dio stanovništva u Srpskoj i uz dodatne poslove jedva spaja kraj s krajem, dok kulturni sadržaji, posjete bioskopu, pozorištu ili odlasci na odmor i dalje ostaju nedostižan luksuz.
