Ministarstvo spoljne trgovine odbilo zahtjev mljekara za carinsku zaštitu
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nije prihvatilo inicijativu entitetskih i kantonalnih asocijacija proizvođača mlijeka koji su tražili hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. U zvaničnom dopisu koji potpisuje ministar Staša Košarac ističe se da na bazi trenutno priložene dokumentacije nije izvodljivo potvrditi ispunjenost zakonskih uslova utvrđenih domaćim propisima i potpisanim međunarodnim obavezama.
Obrazloženje resornog ministarstva o procedurama
Kako je navedeno iz ovog resora, procjena prekomjernog uvoza i nastalih gubitaka vrši se posmatranjem dužeg vremenskog intervala od tri do četiri godine. Sa druge strane, farmeri su u svojoj dokumentaciji predočili samo parametre za 2025. godinu, kao i za početnih osam mjeseci 2026. godine. Nadležni su zatražili da se podaci dodatno klasifikuju prema tačnim tarifnim brojevima radi utvrđivanja preciznih artikala na kojima je zabilježen tržišni disbalans.
Pored toga, iz resornog ministarstva su skrenuli pažnju i na proceduralne korake, navodeći da dopunjeni zahtjev treba proslijediti posredstvom nadležnih institucija entiteta. Predloženo je i da se čitavo pitanje delegira na raspravu Odboru proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Zahtjevi proizvođača i carinski prelevmani
Udruženja farmera iz Republike Srpske, kao i Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koja zajedno obuhvataju približno 68 odsto ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u BiH, apelovala su krajem septembra da se hitno uspostave privremene mjere zaštite domaće proizvodnje. Njihov osnovni zahtjev odnosio se na uvođenje dodatnih nameta, odnosno prelevmana, u rasponu od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od vrste prerađevine, uz definisanje uvoznih carinskih kvota baziranih na trogodišnjem prosjeku.
Predstavnici ovog sektora upozorili su da je nekontrolisan uvoz jeftinih mliječnih artikala doveo domaću proizvodnju na ivicu opstanka, pozivajući se na evidenciju Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prema tim podacima, u prvih osam mjeseci 2026. godine plasirano je 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda na domaće tržište, što je količinski rast u odnosu na uporedni period lani.
Pritisak na domaće farme i skladišni viškovi
Iako je količinski uvoz porastao, njegova ukupna finansijska vrijednost smanjena je sa 172 miliona KM na 159,7 miliona KM usljed pada prosječne uvozne cijene za 7,33 odsto. Mljekari su posebno apostrofirali primjer uvoznih sireva po cijeni od oko osam KM po kilogramu, dok se istovremeno sir iz BiH izvozi po prosječnih 11,27 KM po kilogramu, što tumače kao plasman inostranih viškova ispod realnih proizvodnih troškova.
Farmeri naglašavaju da je ovakav tržišni pritisak stvorio više od 30 odsto zaliha kod domaćih prerađivača, prouzrokovao prekide u otkupu i oborio otkupnu cijenu svježeg sirovog mlijeka za 30 procenata u znatnom dijelu zemlje. Zbog nemogućnosti pokrivanja osnovnih troškova, zabilježeno je zatvaranje farmi i odlazak muznih grla na klanje, čime se stvara ozbiljna prijetnja po prehrambenu stabilnost i opstanak sela.
