Koncesiona naknada mora biti isplaćena: Odbijen zahtjev Srpske za odgodu vraćanja novca Norvežanima
Koncesiona naknada u iznosu većem od 137.000 KM moraće biti isplaćena norveškoj firmi „Technor Energy AS“, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio zahtjev Republike Srpske za prolongiranje izvršenja sudske presude po raskinutom ugovoru.
Odluka Ustavnog suda BiH
Ustavni sud BiH donio je odluku kojom se odbija prijedlog Republike Srpske da se privremeno zaustavi sprovođenje presude Vrhovnog suda Republike Srpske. Prema toj pravosnažnoj presudi, Srpska ima obavezu da preduzeću iz Norveške vrati tačno 137.446 KM.
Pravni postupak je pokrenulo Ministarstvo energetike i rudarstva RS, koje se obratilo apelacijom i zahtijevalo odgađanje prinudne naplate sve dok sud u potpunosti ne razmotri njihove navode kojima se pobija obaveza vraćanja navedenih sredstava.
Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske
Vrhovni sud RS je 23. juna 2026. godine preinačio ranije presude nižih sudskih instanci, presudivši da je Republika Srpska dužna da vrati uplaćeni novac koji je inostrani partner uplatio kao jednokratnu naknadu za koncesiju. Presudom je definisano da se pored osnovnog duga moraju izmiriti i pripadajuće zakonske zatezne kamate, kao i nastali sudski troškovi.
Kako je navedeno u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH, Vrhovni sud je utvrdio da je tužilac pružio dokaze o uplati jednokratne koncesione naknade u tačno određenom iznosu, zbog čega je apelantica nakon raskida poslovnog sporazuma obavezana da ta sredstva vrati.
Argumenti Ministarstva energetike i rudarstva RS
U obrazloženju zahtjeva za odgodu, resorno ministarstvo je istaklo bojazan da bi inostrana firma mogla završiti u postupku stečaja ili likvidacije, usljed čega bi kasniji povrat novca u budžet Republike Srpske bio znatno otežan ili potpuno onemogućen ukoliko konačna odluka bude u korist Srpske.
Nadležni u ministarstvu su naveli da se radi o pravnom licu sa sjedištem u inostranstvu koje je u ranijem periodu imalo česte izmjene u vlasništvu, upravljačkim strukturama i statusnom obliku, što prema njihovom viđenju stvara sumnju u pokretanje postupaka gašenja preduzeća i rizik od teških štetnih posljedica po entitetski budžet. Ipak, sud je zaključio da navedeni razlozi ne predstavljaju dovoljan osnov za stopiranje izvršenja, naglasivši da se ova odluka odnosi isključivo na pitanje odgađanja, a ne i na konačnu osnovanost same apelacije.
Propali projekti na rijeci Bosni
Spor je proistekao iz raskida ugovora o gradnji šest malih hidroelektrana na rijeci Bosni, koji je Republika Srpska raskinula 2017. godine, tačno jedanaest godina nakon sklapanja aranžmana. Koncesioni ugovori potpisani tokom 2006. i 2007. godine predviđali su podizanje hidroenergetskih objekata „Cijevna jedan“, „Cijevna dva“, „Cijevna četiri“, „Cijevna pet“, „Cijevna šest“ i „Doboj“, čija je vrijednost procijenjena na 250 miliona evra.
Do raskida saradnje došlo je jer investitor tokom 11 godina nije uradio ništa na sprovođenju projekata, što je prema ugovornim odredbama bio osnov za prekid saradnje prije isteka predviđenog roka. Ugovor je pretrpio promjene i 2013. godine, kada su tri ugovora sa kompanije „Technor Energy“ prebačena na drugu norvešku kompaniju „Technor hidro 2“. U sklopu ovog hidroenergetskog sistema nalazi se i planirana hidroelektrana „Cijevna tri“, za koju koncesiju drži preduzeće „Elektro-Doboj“ iz sastava „Elektroprivrede RS“, ali ni to postrojenje do danas nije sagrađeno.
