Sve češće uništavanje javne imovine u Banjaluci: Štete se gomilaju, a pravosudni epilog ostaje nepoznat
Učestalo uništavanje javne imovine na području Banjaluke, od lomljenja parkovskih klupa i rekvizita na dječijim igralištima do demoliranja korpi za otpatke i teretana na otvorenom, stvara znatne troškove gradskoj kasi, dok podaci o sudskom kažnjavanju počinilaca i dalje ostaju nedostupni javnosti.
Iako nadležne službe redovno saniraju oštećenja, a građani izdvajaju sredstva za održavanje, sistem ne nudi uvid u to koliko je neodgovornih pojedinaca stvarno procesuirano i sa kakvim posljedicama. Dok policija bilježi prijave i rasvjetljava djela, a komunalne službe bilježe pozive građana, informacije o konačnim sudskim presudama gube se u administrativnim bazama pravosudnih tijela.
Mladi i maloljetnici među identifikovanim počiniocima
Prema evidenciji koju posjeduje Policijska uprava Banjaluka, od početka 2026. godine prijavljeno je ukupno šest krivičnih djela koja se odnose na oštećenje ili uništenje imovine u javnom vlasništvu. Pripadnici policije uspjeli su da rasvijetle pet ovakvih slučajeva.
Analiza starosne strukture prijavljenih lica ukazuje na to da su izgrednici pretežno mlađe punoljetne osobe, kao i maloljetnici. Policija naglašava da su počinioci u trenutku činjenja ovih djela uglavnom bili pod uticajem alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Iz ove uprave takođe ističu profesionalnu i svakodnevnu saradnju sa komunalnom policijom, što podrazumijeva stalnu razmjenu podataka i zajedničke terenske aktivnosti u skladu sa zakonskim nadležnostima.
Pravosuđe bez posebne evidencije o presudama
Uprkos rezultatima policijskog rada na terenu, pitanje kakav je pravni epilog ovih predmeta ostaje bez odgovora. Okružno javno tužilaštvo Banjaluka istaklo je da ne vodi posebnu evidenciju o prijavama i predmetima formiranim specifično zbog uništavanja javne imovine. Iz ove pravosudne institucije objašnjavaju da pretraga u elektronskoj bazi podataka nije izvodljiva bez navođenja tačnih imena osumnjičenih ili preciznih pojedinosti o konkretnim događajima.
Do sličnog zastoja dolazi se i u Osnovnom sudu Banjaluka. Njihov sistem za upravljanje predmetima ne pruža mogućnost razvrstavanja i filtriranja postupaka prema kriterijumu da je posljedica izvršenog djela oštećenje javnih dobara. Zbog ovakve metodologije evidentiranja, javnost nema uvid u to koliko je postupaka do sada okončano, niti koje su sankcije izrečene vandalima.
Za obnovu opreme planirano 250.000 KM
Sa druge strane, materijalne posljedice na terenu su i te kako mjerljive. Iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka navode da je za tekuću godinu kroz tri posebna ugovora opredijeljeno oko 250.000 KM za sveobuhvatno servisiranje komunalne opreme. Tim sredstvima obuhvaćeno je održavanje sprava za djecu, teretana na otvorenom, klupa, otpadnih korpi, parkinga za bicikle i ostalog urbanog mobilijara.
Iz gradskih službi upozoravaju da je vandalizam u primjetnom porastu, te da stalna sanacija štete ozbiljno opterećuje budžet i radne kapacitete. Novac koji bi mogao biti utrošen na izgradnju novih zona za odmor i igru neprestano se preusmjerava na popravku već postojeće infrastrukture koju nesavjesni pojedinci lome. Pored toga, Odjeljenje za komunalnu policiju je od početka godine zaprimilo 29 prijava građana zbog devastiranja komunalnih uređaja i objekata.
Iz Gradske uprave pojašnjavaju da, u slučajevima kada MUP Republike Srpske identifikuje odgovorne, poput počinilaca saobraćajnih nezgoda u kojima strada gradska imovina, pokreću proceduru naplate od osiguravajućih društava. Kao vid prevencije razmatra se i širenje mreže video-nadzora, ali dinamika realizacije tog plana u potpunosti zavisi od raspoloživih finansijskih mogućnosti.
