Povećanje plata u institucijama BiH: Članovima Predsjedništva i do 9.400 KM
Nakon odluke da osnovica za obračun ličnih dohodaka bude podignuta na 785,50 KM, na pomolu je novo povećanje plata u institucijama BiH koje će funkcionerima na najvišim pozicijama donijeti znatno viša primanja od naredne godine. Prema novom obračunu, članovi Predsjedništva BiH mogli bi zarađivati i do 9.426 KM sa uračunatim radnim stažom, dok će primanja ministara i parlamentaraca dostizati oko osam hiljada maraka.
Savjet ministara BiH je donio odluku kojom je osnovica za 2027. godinu povećana za 94,64 KM u odnosu na dosadašnjih 690,86 KM. Prema važećem Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, osnovni iznos plate utvrđuje se množenjem utvrđene osnovice sa propisanim koeficijentom za određeno radno mjesto. Pored toga, na osnovnu platu obračunava se i dodatak od 0,5 procenata za svaku započetu godinu radnog staža, pri čemu taj dodatak može iznositi najviše 20 procenata.
Zarade najviših zvaničnika i ministara
Najviši koeficijent od 10,00 predviđen je za troje članova Predsjedništva BiH. Njihov osnovni neto dohodak time se sa 6.908,60 KM penje na 7.855 KM, dok sa maksimalnim dodatkom za radni staž ukupna cifra iznosi 9.426 KM.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima koeficijent 9,00, što znači osnovnu platu od 7.069,50 KM, odnosno do 8.483,40 KM ukoliko ima puni staž. Za zamjenike predsjedavajućeg određen je koeficijent 8,80, te će njihova primanja biti u rasponu od 6.912,40 KM do 8.294,88 KM. Čelni ljudi oba doma Parlamentarne skupštine BiH, sa koeficijentom 8,70, imaće platu između 6.833,85 KM i 8.200,62 KM. Ministrima, kao i predsjedavajućim komisija i klubova u oba parlamentarna doma, pripada koeficijent 8,50, što podrazumijeva osnovnu zaradu od 6.676,75 KM, a sa punim minulim radom 8.012,10 KM.
Koliko će primati parlamentarci i direktori
Poslanicima i delegatima u Parlamentarnoj skupštini BiH, generalnom revizoru te članovima Centralne izborne komisije BiH (CIK) sa koeficijentom 8,40 osnovna plata raste sa 5.803,22 KM na 6.598,20 KM, a sa stažom može dostići 7.917,84 KM.
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sa koeficijentom 8,20 imaće primanja od 6.441,10 KM do 7.729,32 KM. Za generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije, direktora Regulatorne agencije za komunikacije i ombudsmane za ljudska prava predviđen je koeficijent 8,00, pa će im iznosi varirati od 6.284 KM do 7.540,80 KM. Kada je riječ o državnim službenicima u užem smislu, najviši koeficijent iznosi 6,70 za direktora upravne organizacije, što donosi 5.262,85 KM, odnosno do 6.315,42 KM uz maksimalan staž.
Primjena zavisi od usvajanja budžeta
Početak primjene uvećane osnovice direktno je vezan za usvajanje budžeta institucija BiH za 2027. godinu. Izmjenama zakonskih propisa donesenim ove godine predviđeno je da državni službenici nakon usvajanja budžeta razliku dobijaju retroaktivno, ali to pravilo ne obuhvata imenovane i izabrane funkcionere.
Tokom 2025. godine parlamentarci su donijeli odluku o zamrzavanju primanja za nosioce najviših koeficijenata kako bi se rast plata omogućio samo zaposlenima sa nižim primanjima. Međutim, ta mjera je prestala da važi sa usvajanjem budžeta za 2026. godinu, pa će rast plata u 2027. obuhvatiti i sve funkcionere, osim u slučaju da parlament ponovo ne izglasa sličnu zabranu. Sudije i tužioci na nivou BiH nisu obuhvaćeni ovom odlukom jer se njihove plate regulišu posebnim zakonom.
